POLJSKA OBILJEŽAVA 60. OBLJETNICU VARŠAVSKOG USTANKA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zavijanjem sirena i automobilskih truba grad se točno u 17 sati prisjetio početka tragičnog ustanka protiv nacista, jedne od najkrvavijih bitaka u poljskoj povijesti.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder poziv poljske vlade opisao je kao "veliku osobnu čast" i veliku gestu naspram Njemačke koja je poljskom narodu učinila "golemu nepravdu".
Schroeder je pozdravio ulogu koju je Varšavski ustanak imao u rušenju nacizma. Varšavski ustanak "jedan je od događaja i datuma koji su doveli do rušenja nacizma na našem kontinentu, uključujući i u mojoj zemlji. Tako ga doživljava većina Nijemaca", rekao je njemački kancelar, a prenosi France presse.
Schroeder je, međutim, odbacio zahtjeve udruga njemačkih prognanika Drugog svjetskog rata za povratom njihove imovine u Poljskoj.
Nakon razgovora s poljskim premijerom Marekom Belkom, izjavio je da zajednička poljsko-njemačka odgovornost za Europu ne smije biti dovedena u pitanje zbog zahtjeva nekolicine "nerazumnih". Njemačka će se usprotiviti svakim daljnjim zahtjevima ove vrste ako zatreba i pred međunarodnim sudovima, poručio je Schroeder.
Njemački kancelar je time definitivno odbio zahtjeve Udruge njemačkih prognananika (BdV) pod vodstvom demokršćanske zastupnice u Bundestagu Erike Steinbach koja je zbog učestalih zahtjeva za obeštećenjem prognanika i zahtjevima za izgradnjom memorijalnog centra za prognanike u Berlinu u posljednje vrijeme izazavala napetosti u odnosima s Poljskom.
Steinbach je prije nekoliko dana izjavila da niti jedna njemačka institucija ne može u ime oštećenih odustati od prava na povrat imovine.
Poljska strana je žestoko reagirala na zahtjeve Udruge njemačkih prognanika prijeteći ponovnim pokretanjem pitanja ratne štete koju je Treći Reich počinio u Poljskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemački mediji Schroederov posjet Varšavi uspoređuju s povijesnim klečanjem kancelara Willyja Brandta 1970. na spomeniku borcima Varšavskog ustanka koji je označio prekretnicu u vanjskopolitičkoj povijesti Njemačke naspram istočne Europe.
Svečanostima je u Varšavi nazočio i američki državni tajnik Colin Powell, iskoristivši prigodu da izrazi potporu Washingtona vjernom savezniku u Iraku.
"Poljska više nikada neće biti ostavljena sama kao što je bila prije 60 godina", rekao je Powell novinarima, a prenosi dpa. "Uvijek će moći računati na potporu Sjedinjenih Država", dodao je.
Kako prenosi France presse, sjenu na izraze solidarnosti bacila je izjava poljskog ministra vanjskih poslova Wlodzimierza Cimoszewicza, koji je dao naslutiti da su saveznici djelomično odgovorni za tragedije kao što je bio neuspješni Varšavski ustanak. Naglašavajući da govori u osobno ime, a ne kao ministar, Cimoszewicz je kazao da su "velike pogreške bile počinjene kada su saveznici (SAD, SSSR i Velika Britanija) odlučili podijeliti Europu" na konferencijama u Teheranu (1943) i Jalti (1944).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Odlučili su o budućnosti neovisnih i suverenih zemalja koje su se krvavo borile za slobodu (...) to se više nikada ne smije dogoditi", rekao je Cimoszewicz na zajedničkoj novinskoj konferenciji s Powellom.
Odao je, međutim, priznanje američkim pilotima koji su iz zraka bacali pomoć ustanicima u Varšavi. "Mnogima od njih let je bio težak, a za neke je bio i posljednji", rekao je.
Powell je opovrgnuo da su SAD i Britanija izdali Poljake tijekom ustanka. "Ne mislim da je izdaja prava riječ. Mislim da je bilo teško doprijeti do Poljske", rekao je.
Među uzvanicima je bio i zamjenik britanskog premijera John Prescott, čija je zemlja pružila utočište poljskoj vladi u egzilu tijekom nacističke okupacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je pak u povodu velike obljetnice svojem poljskom kolegi Aleksandru Kwasniewskom poruku u kojoj je odao počast "herojstvu" stanovnika Varšave, iako većina Poljaka upravo bivši SSSR smatra glavnim krivcem za neuspjeh ustanka.
Varšavski ustanak počeo je 1. kolovoza 1944. i trajao 63 dana. Poginulo je 18.000 pobunjenika i oko 180.000 civila, a nacisti su grad nakon toga gotovo u potpunosti uništili. Sovjetske snage u Varšavu su ušle tek 17. siječnja 1945.
"Taj impuls, ta žestoka bitka protiv osvajača dali su velik doprinos zajedničkoj pobjedi nad nacizmom", poručio je Putin, ali Moskvu je na svečanosti predstavljao samo njezin veleposlanik u Varšavi.
(Hina) xnkre/xzt ydj
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara