ZAGREBAČKA naklada MD večeras je na završetku Sajma knjiga, koji je organizirala knjižara Megastore Profil, predstavila novu knjigu "Via Baltica antologija kratke litavske priče" Mirjane Bračko.

U toj su antologiji objavljene priče dvadesetak litavskih autora, rođenih sedamdesetih godina.

Na večerašnjem predstavljanju istaknuto je kako se tom antologijom hrvatskom čitateljstvu pruža prilika da upoznaju najistaknutije predstavnike u nas gotovo nepoznate litavske književnosti.

Uvrštene priče s obzirom na životnu dob autora obuhvaćaju drugu polovicu 20. stoljeća, koju u toj književnosti obilježavaju raznolike književne tendencije, poput modernizma, avangarde, obnavljanja klasičnog stila, utjecaja socrealizma, književnog egzistencijalizma i postmodernizma.

U tim kratkim pričama vidljiva je stalna preokupacija litavskih autora i njihova težnja da u svoje priče na različite načine uvrste bogati folklor i mitologiju.

Antologija "Via Baltica" pokazuje još jednu osobitost litavske književne scene, svojevrsni prozni "boom" koji su devedesetih godina prošlog stoljeća potaknule neke litavske autorice.

Na večerašnjem predstavljanju, osim Mirjane Bračko, o stanju nekad i danas u litavskoj književnosti govorile su vodeće autorice kratkih priča Jurga Ivanauskaite, Birute Jonuškaite i Danute Kalinauskaite.

U uvodu antologije Mirjana Bračko među ostalim ističe da se litavska proza sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća oslobodila nametnutog razmišljanja i socrealizma pa se u romanima počinju prikazivati društveni konflikti i proturječnosti, a čitatelju se više ne nameću moralne pouke.

Za najuspjeliji žanr litavske proze - novelu - Mirjana Bračko ističe da je poslužila litavskim piscima da sugestivno pišu o podsvijesti današnjeg čovjeka, bude sjećanje na povijest i kulturu litavskog naroda. Istodobno litavski pisci slijede europsku kulturnu baštinu pa se u njihovim djelima može prepoznati utjecaj Tolstoja, Hemingwaya ili Marqeza.

Mirjana Bračko, antologičarka litavske kratke priče, diplomirala je francuski i ruski jezik i knjževnost. Kao prevoditeljica radila je u Rusiji i Turkmenistanu, a zatim kao lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu u Vilniusu. Sudjeluje u Društvu litavskih književnika i piše članke o hrvatskim književnicima za litavsku enciklopediju. Trenutačno je lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu Tarasa Ševčenka u Kijevu.