HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je posebno pismo skupini građana hrvatske nacionalnosti s područja Bihaća kojim ih je izvijestila da Hrvatska s pozornošću prati migrantsku krizu u Bosni i Hercegovini, prenio je sarajevski "Dnevni avaz".

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je potvrdio za taj list kako je hrvatska predsjednica preko tog ministarstva odgovorila Marijanu Prši, Marku Veljači, Amri Selimović-Perišić i Stipi Prši koji su od nje pismom tražili intervenciju zbog odluke lokalnih vlasti da novi centar za smještaj migranata lociraju na području Vučjaka, koji se nalazi svega desetak kilometara od hrvatske granice.

Oni smatraju da se na taj način ugrožava malobrojne preostale Hrvate koji žive upravo u okolnim selima, posebice u Zavalju.

Predsjednica Grabar-Kitarović je u pismu izvijestila stanovnike Zavalja kako ona osobno, a i hrvatska država prate zbivanja na području Bihaća.

Prenatrpani centri

"Svjesna sam situacije u kojoj se nalaze stanovnici toga područja. Informiram vas kako smo vaše pismo proslijedili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kao i Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske na pozornost i daljnje postupanje“, navodi se između ostaloga u pismu čije dijelove prenosi sarajevski list.

Predsjednica nije navela što će poduzeti nadležna hrvatska ministarstva u odnosu na stanje u susjednoj državi.

Područje Unsko-sanske županije, a posebice Bihać i Velika Kladuša, stjecište su najvećeg broja migranata koji ilegalno ulaze u BiH i nastoje nastaviti put k Zapadu preko Hrvatske.

Zbog pretrpanosti dvaju centara za smještaj migranata u samom Bihaću u krugu nekadašnjih tvornica "Bira" i "Miral" gradske su vlasti prije dva mjeseca odlučile otvoriti novi migrantski centar i to na području Vučjaka, sedam kilometara izvan grada prema Željavi.

EU predlaže BiH da primijeni model Srbije

Tamo u improviziranom šatorskom naselju u lošim uvjetima boravi veliki broj migranata, a iz EU-a je rečeno da neće financirati njegov rad jer on svojom pozicijom ne ispunjava ni elementarne pretpostavke za normalno funkcioniranje s obzirom na to da je riječ o teško pristupačnom terenu u blizini minski sumnjivih područja i na kojemu nema čak ni tekuće vode.

Šef Delegacije EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark sugerirao je kako bi u BiH trebali razmotriti model koji je primijenila Srbija koja je migrate rasporedila u 18 centara ravnomjerno raspoređenih diljem te zemlje.

Predstavnici vlasti BiH će o tom sporu 17. srpnja u Bruxellesu razgovarati s predstavnicima Unije koja je ranije najavila kako će ove godine za pomoć BiH u suočavanju s migrantskom krizom izdvojiti nešto manje od 15 milijuna eura.