JUŽNA KOREJA razmatra promjenu starog zakona prema kojem se tek rođena djeca tretiraju jednogodišnjacima na dan svoga rođena.

Prema izvješću CNN-a, vidljivo je da se strancima obično dodjeljuju dvije starosne dobi. Jedna je od njih dob dodijeljena prema međunarodnim kriterijima, ali postoji i tzv. korejska dob koja može biti viša od spomenute međunarodne za godinu ili čak dvije.

To znači da ako je netko rođen u siječnju 1990., danas neće imati 29 godina, već 30. Isto tako, oni koji su rođeni kasnije tijekom spomenute godine, imaju veći nesklad u odnosu na standard, tako da djeca rođena 31. prosinca pune dvije godine 1. siječnja.

To izaziva zbunjenost, na što upozorava pravnik Hwang Ju-hong koji smatra da je vrijeme za promjene.

Južna Koreja je jedina nacija u istočnoj Aziji koja koristi ovaj zastarjeli sustav. Hwang kaže da je svoj prijedlog usklađivanja kronološke dobi s međunarodnim odredbama predstavio u parlamentu kako bi se riješio problem zbunjenosti koja nastaje kao posljedica neusklađenosti dva sustava.

Zbunjujuća tradicija

Ovaj drugačiji sustav ima svoje korijene u Kini. Obje zemlje, i Kina i Koreja, koriste redni brojčani sustav koji počinje s jednom godinom.

U Kini je tradicionalni sustav izvan upotrebe, ali ljudi i dalje u jezičnom smislu razlikuju nekoga tko je nominalne dobi (xusui) koja je bazirana na tradiciji i stvarne dobi (shisui).

Osnovna razlika između ovog sustava je u brojenje od jedne godine, a ne od nule. Iako ovo izgleda zbunjujuće, slično je i drugdje, što se može vidjeti u računanju vremenskih razdoblja pa se tako 2000. godina tretira 21. stoljećem, kao što se, primjerice, period od nulte godine pa do stote po Kr. smatra prvim stoljećem, a ne nultim.

U Japanu je također prisutan tradicionalni sustav prema kojem je novogodišnji dan pomicao ljudsku dob za godinu dana, što je napušteno početkom 20. st. Ipak, taj se sustav djelomično zadržao sve do sredine 20. st. kada je izglasan zakon koji je usvojio internacionalni sustav.

Zakon u Južnoj Koreji je još uvijek mješavina različitih sustava. Ljudi tako koriste tradicionalni sustav brojanja godina u svakodnevnom životu, ali se u zakonskom smislu za većinu stvari koristi međunarodno priznat dobni sustav. Kad se govori o cenzuri televizijskih programa vezanoj uz dob, odredbe se primarno temelje na godini rođenja, neovisno o mjesecu, pri čemu te razlike mogu biti znatne. To u praksi znači da će dvije osobe rođene u siječnju i prosincu iste godine biti tretirane na isti način.

Razlike u metodama izračunavanja starosti koje se koriste u pravnom i svakodnevnom životu imale su brojne negativne učinke poput trošenja administrativnih resursa i stvaranja zbunjenosti u razmjeni informacija zbog neusklađenosti s kronološkim odredbama u drugim zemljama, što je dovelo i do nesuglasica unutar same kulture dobrim dijelom utemeljene na dobi te u planiranju termina za porođaj upravo zbog te neusklađenosti.

Ako se usvoji sustav koji predlaže Hwang, Južna Koreja će prihvatiti međunarodni sustav bez iznimke, što znači da će se on primjenjivati u pravnim poslovima, ali i svakodnevnom životu.

Postoji opasnost da taj zakon ne prođe zbog sporosti južnokorejskog sustava koji se trenutačno bavi kontroverznim izbornim zakonima, što znači da su svi drugi zakoni na čekanju.

Ako se Hwangov zakon ne bude raspravio tijekom iduće sjednice, on će biti maknut s dnevnog reda i morat će se ponovno razmatrati nakon izbora tek iduće godine.