Proslava 60. obljetnice savezničkog iskrcavanja u Normandiji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Proslava Dana D obilježena je posebnim televizijskim programima, posebnim izdanjima dnevnika i tjednika, skokovima padobranaca, mimohodima preživjelih veterana, vatrometima, misama, dok su se, uz pojačane mjere sigurnosti, stotine tisuća gostiju, turista i znatiželjnika slijevale prema normandijskim plažama.
U kratkom ali vrlo nadahnutom govoru koji je jutros održao na američkom groblju u gradiću Colleville-sur-mer, u neposrednoj blizini jednoga od ključnih mjesta iskrcavanja, Omaha Beach, francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuo je kako "Francuska neće nikad zaboraviti što duguje Americi, svome vječnom prijatelju, i svim saveznicima zahvaljujući kojima Europa, napokon ponovno ujedinjena, živi u miru, slobodi i demokraciji".
Američki predsjednik George Bush - u aluziji na američki rat za nezavisnost i otvorenoj želji za približavanjem sadašnjem "proturatnom" europskom taboru - podsjetio je kako je Francuska bila "prvi prijatelj Sjedinjenih Država", za razliku od govora na istom groblju prije dvije godine, kad je američki predsjednik govorio o Francuskoj kao o "najpouzdanijem američkom savezniku ".
Unatoč približavanju stajališta koje bi se trebalo izraziti kroz usvajanje UN-ove rezolucije o prijenosu suvereniteta na irački narod, Chirac je sinoć na zajedničkoj konferenciji za novinare ipak upozorio na "nered koji vlada u Iraku" te se izrijekom ogradio od paralele koju je nedavno Bush povukao između Drugog svjetskog rata i rata protiv Iraka, ocijenivši kako se "povijest ne ponavlja" te da je "teško uspoređivati povijesne situacije".
Prigodom večere u Elizejskoj palači predsjednici su razmijenili darove - jamstvo svake pomirbe, gostoprimstva i obnove poštovanja i samopoštovanja - pa je tako Bush Chiracu darovao Memoare generala Omara Bradleya, jednoga od junaka operacije Overlord (izdanje iz 1951.), dok je domaćin za uzvratio primjerkom slavnog djela "O demokraciji u Americi" Alexisa de Tocquevillea (izdanje iz 1850. godine), čime su jedan drugome htjeli pokazati "što tko kome duguje".
No, najupečatljivije i najznakovitije obilježje ove obljetnice nedvojbeno je prisutnost njemačkog kancelara Gerharda Schr?dera i ruskog predsjednika Vladimira Putina, jer je prvome pokazana želja da se u ime europske sadašnjosti i budućnosti iziđe iz hipermnezije o "vječitom" prekorajnskom neprijatelju, a drugome da se u ime povijesne istine odbaci hladnoratovska amnezija o presudnoj ulozi Rusije i "istočne fronte" na kojoj je Treći Reich ostavio gotovo 85 posto ukupnih ratnih gubitaka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara