HRVATSKA ima važnu ulogu u zaštiti najduže vanjske granice EU-a i sprječavanju nove migracijske krize, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Die Welt objavljenom u subotu i odbacio kritike da hrvatska policija nasilno zaustavlja migrante na granici.

"Hrvatska policija provodi nacionalno i europsko zakonodavstvo i pravila, uključujući šengenski zakonik i dablinsku uredbu", rekao je Plenković i istaknuo važnost hrvatske uloge u zaštiti najduže vanjske europske granice. 

"To je od velike važnosti kako bi se spriječilo ponavljanje nekontroliranih migracija kao 2015. i nezakonite migracije na novim rutama", rekao je Plenković njemačkom listu.

Migracije glavna tema razgovora s Merkel

Hrvatski premijer se početkom tjedna sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. Pitanje migracija bila je jedna od važnih tema. 

Merkel je pritom pohvalila Hrvatsku zbog zaštite vanjske granice EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu. 

Migranti koji su dospjeli do BiH i nevladine organizacije žale se, međutim, na nasilne metode hrvatske policije u njihovu odvraćanju s hrvatske granice. 

Upitan smatra li da je kancelarka Merkel pametno postupila prilikom rješavanja migracijske krize 2015/2016, Plenković je rekao da je njezina reakcija bila gesta solidarnosti.

"Sada je svima jasno da se ilegalne migracije ne bi smjele dopuštati na taj način. Stoga je bolje ojačati vanjsku granicu i pokušati riješiti problem u državi podrijetla. Ovo je lekcija naučena za sve nas", istaknuo je, dodavši da se sada pokušava na europskoj razini solidarno podijeliti teret.

Uloga Njemačke u budućnosti Europe

Komentirajući ulogu Njemačke u budućnosti Europe, Plenković je izjavio da je ta najmnogoljudnija i ekonomski najsnažnija zemlja u Europi važna za cijeli EU, uključujući Hrvatsku koja želi ojačati političke i gospodarske odnose s Njemačkom usvajanjem akcijskog plana suradnje. Dodao je da je stup dobre bilateralne suradnje dviju zemalja brojna hrvatska zajednica u Njemačkoj, s gotovo pola milijuna Hrvata koji žive i rade u zemlji, a osim toga Njemačka je najveći hrvatski trgovinski partner s razmjenom od 5,2 milijarde eura u 2017.

Premijer drži da će bez Velike Britanije u Europskoj uniji uloga Njemačke biti još važnija. "Svi očekuju od Njemačke, zajedno s Francuskom, novi zamah vodstva, nove ideje za jačanje europskog projekta, kao i da budu jasna razgraničenja kojom će se glavne stranke razlikovati od populističkih pokreta. To je velika ključna bitka za Europu i naše zemlje u narednih nekoliko godina. Kancelarka Merkel suočena je s istim izazovima u Njemačkoj."

Rast populizma u Europi

Plenković kaže da u današnjoj Europi, s jasnim rastom populizma s lijeve i desne strane, glavne stranke poput HDZ-a i njegove europske političke obitelji, Europske pučke stranke (EPP), imaju ključnu ulogu u sljedećim europskim izborima.

"Moramo ojačati povjerenje u europski projekt i osigurati politike koje će dobiti široku potporu. Jednostavno trebamo razjasniti koji su ulozi u igri u smislu europskog projekta."

Po njegovim riječima, Brexit je također jasna posljedica populističke retorike. "To je tektonska promjena. I ne mislim da smo u potpunosti shvatili što će Brexit značiti za transatlantske odnose, za globalnu trgovinu i percepciju Europe kao obrambene sile."

Na pitanje kako se suprotstavlja idejama poput onih mađarskog premijera Viktora Orbana u EPP-u, Plenković je rekao da nije potrebno imati isto mišljenje o svakoj temi, ali da se uvijek pokušava pronaći ravnoteža. 

"Europska pučka stranka je najveća politička obitelj u Europi jer okuplja umjerene, političke stranke desnog centra, kršćanske demokrate i konzervativne demokratske stranke. Ne moramo imati isto mišljenje o svakoj temi. Ali uvijek nastojimo pronaći ravnotežu kada donosimo naše politike ili pišemo naše programe", kazao je. 

Proširenje EU-a na zemlje u susjedstvu

Govoreći o proširenju EU-a, Plenković je rekao da Hrvatska ima puno simpatija i solidarnosti za sve svoje susjede koji se žele priključiti EU te da im je spremna pomoći da ispune kriterije za pristupanje. Najavio je da tijekom predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine RH želi organizirati summit država EU-a i jugoistočne Europe. 

Osim Crne Gore, koja je najdalje odmakla na europskom putu, i Srbije, EU je također odlučio otvoriti pregovore s Albanijom i Makedonijom. Slijede Kosovo, kao i Bosna i Hercegovina, čiji je europski put osobito važan za Hrvatsku, budući da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u toj zemlji, kazao je.

Kako bi se pridružila EU-u Srbija treba riješiti sukob s Kosovom, a bilo je riječi i o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije. Hrvatski premijer smatra kako bi ovakve situacije nakon sukoba trebalo riješiti mirnim putem.

"Vrlo smo oprezni u vezi s promjenama granica, osobito na etničkim crtama. Nešto što može izgledati pozitivno na prvi pogled za jednu situaciju, može kasnije imati neželjene posljedice za stabilnost."

Odnosi sa Slovenijom

Što se tiče Slovenije, koja uvjetuje ulazak Hrvatske u šengensku zonu rješavanjem graničnog spora, Plenković je kazao da je još prethodnoj slovenskoj vladi ponuđeno bilateralno obvezujuće rješenje koje bi odgovaralo objema zemljama te da se veseli nastavku dijalogu sa Slovenijom nakon formiranja nove vlade. 

"Mislim da ima puno više onog što nas spaja nego što nas razdvaja. Preostale preporuke za naše članstvo u Schengenu vjerojatno ćemo ispuniti do kraja ove godine i mišljenja smo da otvoreno pitanje sa Slovenijom ne treba povezivati s drugim pitanjima i procesima."