U DESET sati počela je sjednica vlade u Banskim dvorima. Očekuje se da u uvodu Plenković prokomentira jučer izglasanu Nagodbu. Na dnevnom redu je 27 točaka, a onda slijedi pet točaka zatvorenog dijela sjednice.

Dnevni red objavljen je na stranicama vlade.

Premijer Plenković je sjednicu otvorio čestitkom hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.

"Čestitamo na fantastičnom uspjehu dosad na Svjetskom prvenstvu. Momci igraju jedan dobar nogomet i pridonose ushitu i nacionalnom ponosu", rekao je Plenković na početku. 

Proces u Agrokoru nazvao je "sjajno vođenim procesom".

Plenković: Htjeli su nas srušiti, ali mi smo uspjeli

"Ovo je prigoda da se podsjetimo da smo kao vlada djelovali u izvanrednim okolnostima na učinkovit, kvalitetan i uspješan način, da spriječimo veliku krizu, opstanak kompanije, omogućimo vrijeme za konsolidaciju dobavljača", rekao je Plenković.

"Kompanija je bila u blokadi, opskrba je stala", podsjeća Plenković i dodaje da je Zakon o izvanrednoj upravi uz privolu vlasnika omogućio restrukturiranje, likvidnost i konsolidaciju kompanije.

"Znate koliko je truda uloženo da se ovaj proces sruši, da se sruši vlada. Mi smo svemu odoljeli", rekao je Plenković dodavši da je vlada vodila računa jedino o interesima države, radnim mjestima i proračunu. 

"Nismo bili od onih koji su sa zeljem i selfiejima rješavali problem", poručio je Plenković svojim kritičarima.

"Odoljeli smo izglasavanjima nepovjerenja i pokazali da smo imali ispravan smjer, političke snage dovesti proces do ove točke. Ovo nije kraj", poručio je Plenković istaknuvši da Agrokor mora ostati generator gospodarskog rasta te da novi vlasnici trebaju voditi računa i o gospodarskim interesima Hrvatske. 

"Uspjeli smo unatoč svima koji su htjeli da proces ne uspije", zaključio je Plenković.

U Sabor poslana dva zakonska prijedloga kojima je cilj brže i modernije pravosuđe

Bolje, brže, efikasnije i modernije pravosuđe, cilj je prijedloga zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu te izmjena i dopuna Prekršajnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak poslala u saborsku proceduru.

Prijedlogom zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu  uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i program vježbeničke prakse, način provođenja stručne obuke za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim diplomskim sveučilišnim, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

 "Temeljni ratio ovog zakona je da pripremimo kadrove koji će sutra u pravosuđu preuzeti funkcije sudaca, državnih odvjetnika i savjetnika, koji će biti oni ljudi koji će stvarati jedno brže, bolje, modernije pravosuđe kojem težimo", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Predloženim zakonom omogućava se obavljanje vježbeništva u upravnim sudovima te obvezu vježbenika primljenih u druge sudove i državna odvjetništva da provode određeno vrijeme svoje vježbeničke prakse u upravnim sudovima, a koji su ustanovljeni nakon stupanja na snagu postojećeg Zakona.

 Kako bi se osiguralo da što veći broj ljudi u pravosuđu stekne uvjete za polaganje pravosudnog ispita, a time i veću mogućnost zapošljavanja, uvodi se stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita u trajanju od 18 mjeseci, ranije poznato kao "volontiranje".

Detaljnije se razrađuje i rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita te se određuje polaganje posebnog ispita iz Europskog prava, a uvodi se i mogućnost polaganja popravnog ispita iz jednog dijela pravosudnog ispita.

Po važećim odredbama, ako se padne samo jedan segment usmenog dijela - mora se polagati cijeli ispit, a mi to sada relaksiramo, kazao je Bošnjaković.

 "Mislim da će ovaj zakon stvoriti bolje uvjete za vježbenike, ali i za druge pravnike da dobijemo bolju bazu pravnika koji će pravosudni sustav činiti još boljim", ocijenio je ministar pravosuđa.

Izmjene i dopune Prekršajnog zakona posljedica su reforme pravosudnog sustava, koja se provodi kroz reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova, a povezane su i s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova i s izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a stupaju na snagu s početkom iduće godine.

Reformom pravosudnog sustava, naime, više neće postojati prekršajni sudovi, koji se spajaju s općinskim sudovima, te se sukladno tome prilagođava tekst važećeg Prekršajnog zakona.

Spajanjem  sudova omogućit će se racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala, optimalno korištenje kadrova na sudovima, a prekršajni sudovi bi postali odjeli unutar općinskih sudova te bi se višak sudaca mogao s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima postoji deficit kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.

Prihvaćen prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine

Hrvatska je Vlada u četvrtak prihvatila i prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i izmjene zakona o  zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se  omogućuje učinkovitije upravljanje prostorima u vlasništvu države.

Kako je izvijestio ministar državne imovine Goran Marić, vođenje Središnjeg registra državne imovine dosad je bilo uređeno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine, a koji je prestao važiti u lipnju ove godine stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom.

S obzirom da se vođenje registra ne regulira novim zakonom, napominje Marić, to je pitanje bilo potrebno urediti posebnim zakonom. 

"Najvažnija izmjena je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, s obzirom da je on zadužen za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture", kaže Marić. 

Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. 

Marić ističe da zakon preciznije definira obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.

Premijer Andrej Plenković je ocijenio da je riječ o izrazito važnom zakonu koji će uvesti red i stvoriti kvalitetan registar svega onog što je u vlasništvu Republike Hrvatske, kazavši kako se očekuju pozitivni efekti zakona.

Učinkovitije upravljanje poslovnim prostorom u državnom vlasništvu

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.

Mijenjaju se isključivo odredbe koje se tiču poslovnih prostora u vlasništvu RH, dok su odredbe koje se tiču prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave ostale neizmijenjene.

Kako je istaknuo ministar Goran Marić, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.

Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.

Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH se više ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.

Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.

U Saborsku proceduru upućen prijedloga zakona o uzgoju domaćih životinja

Vlada je u saborsku proceduru uputila nacrt prijedloga zakona o uzgoju domaćih životinja, kojim se propis iz 1997. usklađuje s EU pravilima, a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, taj zakon ima za cilj potaknuti udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača.

Važeći aktualni zakon o stočarstvu datira iz 1997. i dosta je u nekim stvarima zastario i iz tog razloga i idu izmjene, kazao je Tolušić.

"Osnovni koncept EU uredbe i zakona omogućava osamostaljivanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija u provedbi uzgojnih programa te naglašava potrebu jačanja njihovih administrativnih i institucionalnih kapaciteta kako bi  te udruge u potpunosti ispunjavale uvjete za vođenje uzgojnog programa te u odnosu na druge s područja EU bile tržišno konkurentne", istaknuo je.

Zakon ima za cilj udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija, rekao je Tolušić. Dodao je i kako se prijedlogom zakona uređuju i specifičnosti u provedbi uzgoja, trgovine, očuvanja genetske raznolikosti te reprodukcije domaćih životinja.

Vlada je u Sabor uputila i nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, a Tolušić je rekao kako je glavni cilj izmjena i dopuna uglavnom tehničke prirode.

Potrebno je uskladiti terminologiju s drugim zakonima, primjerice onom o akvakulturi, o pružanju usluga u turizmu i o hrani, a potrebno je i ažurirati i popis uredbi koje se primjenjuju, nadopuniti i pojasniti pojedine odredbe radi izbjegavanja mogućnosti dvostrukog tumačenja ili pojednostavljenja provedbe u praksi.

U tom je smislu, kazao je Tolušić, potrebno doraditi odredbe koje se odnose na primjenu zakona, regulaciju ribolova u zaštićenim dijelovima prirode, športski i rekreacijski ribolov, pohranu povlastica i upravljanje odobrenjima za ribolov pojedinim alatima.

Jedna od značajnijih promjena je prenošenje poslova organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu koja je organizacijski, kadrovski i stručno spremna preuzeti organiziranje i edukacije na tom području. 

"Vezano za inspekciju, potrebno je unijeti odredbu o bespilotnim letjelicama, budući da ćemo snimke tih letjelica, a letjelice nabavljamo, koristiti za potrebe inspekcije te kao dokaz u postupcima koje provodimo", istaknuo je Tolušić te dodao kako je potrebno omogućiti djelatnicima Ministarstva obrane da upravljaju navedenim sustavom.

Predloženim izmjenama obavljene su korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, smanjiti će se broj propisanih prekršaja, prenijeti će se poslovi stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsko poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu čime će se rasteretiti Ministarstvo poljoprivrede, a korisnicima će se omogućiti besplatno stručno osposobljavanje. 

Za provedbu oba zakonska prijedloga nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.