ZASTUPNICI Europskog parlamenta glasat će u četvrtak, 5. srpnja o Direktivi o autorskom pravu na digitalnom tržištu. Njome bi se napokon jasno definirala odgovornost internetskih platformi poput YouTube-a, Facebooka i ostalih za korištenje autorskih djela te kreativcima osigurala mogućnost za ugovaranje pravedne naknade za takvo korištenje njihovih djela. Osim toga, njome bi se građanima omogućio još širi on-line pristup glazbi, filmu, fotografijama, knjigama itd. i omogućilo njihovo korištenje na Internetu uz pravnu sigurnost da za nekomercijalna korištenja nisu odgovorni za kršenje prava kreativaca.

„Kao društvo hrvatskih skladatelja pomno već godinama pratimo razvoj ove Direktive koja je svojevrsni kompromis koji će za sve igrače na digitalnom tržištu osigurati jednaka uvjete, građanima veći i bolji pristup kreativnim djelima, a autorima mogućnost ugovaranja pravedne naknade“, kaže Nenad Marčec, direktor Službe ZAMP.

Zadnjih dana sve su glasniji oni koji kažu da je Direktiva, odnosno njezina dva članka (čl. 13 i čl.11.) opasna prijetnja slobodi izražavanja i da vodi nestajanju Interneta kakvog poznajemo?

Da, snažan je lobi tehnoloških divova. To su ipak ogromna svjetska financijska carstva, izgrađena su na ignoriranju autorskih prava, a ova Direktiva ukinula bi takvu praksu. Drugim riječima, Facebook, Google, Youtube i slični trebali bi dio svojih ogromnih prihoda koje grade prodajući oglasni prostor upravo na temelju autorskih djela, u obliku pravedne naknade usmjeriti prema onima čija djela tako koriste, a građani bi znali da svojim djelovanjem ne krše ničija prava te da slobodno na Internet mogu postavljati svoje uratke. Direktivu treba sagledati u potpunosti, pa tako i te članke tumačiti u kontekstu cijele Direktive. Na primjer, ona sasvim jasno definira da se njezine odredbe u čl. 13 isključivo i samo odnose na one platforme na koje se sadržaj može postaviti i biti dostupan javnosti, a da ga istovremeno te platforme optimiziraju. Isto tako, sasvim je jasno navedeno da se odredbe ne odnose na enciklopedije, platforme poput Dropboxa, eBaya i sl.

Ničim se na nalažu mjere općeg filtriranja sadržaja. Tekst direktive štoviše ističe da su takve mjere općeg filtriranja zabranjene. Međutim, traži se da platforme u suradnji s nositeljima prava primjene mjere za identifikaciju sadržaja. Drugim riječima da se povežu korištena djela s informacijama o nositeljima prava na djelu i svi podaci potrebni za obračun autorskih honorara. Sve te mjere platforme i danas koriste i upravo tako optimiziraju sadržaj, traži se jedino da se pritom uzmu u obzir i podaci o  nositeljima prava. Nadalje, članak 13. ničime ne dovodi u pitanje slobodu izražavanja. Želimo li sagledati Direktivu u cijelosti, vidjet ćemo da ona vodi poticanju izražavanja. Umjetnicima omogućava da od svojeg umjetničkog rada žive pa time i čuva njihovu slobodu umjetničkog izražavanja. Građanima daje pravu sigurnost da za nekomercijalna korištenja na Internetu ne krše prava autora. Koliko ste puta odustali od postavljanja nečega na Internet jer niste bili sigurno je li to u redu i sasvim čisto? Više takvih dvojbi neće biti, građani će za nekomercijalno korištenje moći postavljati sadržaje u kojima koriste i tuđa autorska djela. Kome je i zašto u interesu da Direktiva ne prođe?

Mnogi se brinu da je ona opasna prijetnja start-up ovima i  malim i srednjim poduzetnicima?

U prvom redu i kreativci su poduzetnici i njihov industrijski sektor nije nimalo beznačajan. Postoje brojne studije koje to dokazuju i na razini Hrvatske i EU i svijeta. Je li neuređeno tržište jamac sigurnosti razvoja poduzetništva? Danas europski servisi koji posluju poštujući prava autora ne mogu doživjeti razvoj jer se ne mogu nositi s moćnicima poput YouTube-a i Facebooka, ali to kao da se zaboravlja. Ako mi je osnovna sirovina taj kreativni sadržaj koji nije moj, mogu li poslovati bez da tu sirovinu nabavim odnosno platim naknadu za njezino korištenje? Da, Direktiva ne predviđa izuzeća za male i srednje poduzetnike, ali predviđa da se ugovore primjerene i proporcionalne naknada kao što je to slučaj i kod svih ostalih načina korištenja djela. Danas na primjer televizije na isti način djela koriste, ali plaćaju primjerene i proporcionalne naknade ovisne o prihodima koje tako ostvaruju. Mjere koje bi i mali trebali poduzeti u smislu ranije navedenog uparivanja podataka zahtijevaju i određena informatička rješenja, takva rješenja (a koja su u skladu s odredbama Direktive) danas već postoje na tržištu i mogu se nabaviti uz vrlo povoljne naknade.

Zato, moram istaknuti da je istina da će zastupnici u EU parlamentu svojim glasom odabrati ili vlasnike Google i Facebook-a ili slobodu izražavanja, pravo na rad i život od vlastita rada, europsku i hrvatsku kulturu i kreativnost.

Kreativci iz cijele Europe: Paul McCartney, Benny Andersson, Albertao Iglesias, Klaus Meine, Ennio Morricone i mnogi drugi obratili su se proteklih dana parlamentarcima s traženjem da u četvrtak odaberu Europu, europsku kulturnu raznolikost i kreativnost i da omoguće slobodu izražavanja i kreativaca i svih građana.

Hrvatskim zastupnicima u EU parlamentu: Biljani Borzan, Ivanu Jakovčiću, Ivani Maletić, Marijani Petir, Jozi Radošu, Davoru Škrlecu, Dubravki Šuici, Ivici Toliću, Ruži Tomašić i Željani Zovko proteklih se dana izravno obratilo i više od 80 hrvatskih glazbenika. A i ranijih godina glazbenici su u delegaciji Hrvatskog društva skladatelja s hrvatskim predstavnicima u EU parlamentu razgovarali upravo oko ove problematike.

Tonči Huljić ih je ovih dana u svojem obraćanju zapitao: „Kome je u interesu onemogućiti da autori od vlastitog rada žive? Kome je u interesu nama autorima i kreativcima uskratiti to osnovno ljudsko pravo i time nam zapravo i onemogućiti slobodu izražavanja? Kome je u interesu na koljena baciti cijelu granu kulturnih i kreativnih industrija? Molim Vas učinite sve da spriječite daljnju pljačku! Podržite u EU parlamentu slobodu izražavanja svih, pa i nas kreativaca, jer Direktiva i članak 13. kako je sada napisan upravo to osiguravaju i nama i našim fanovima, a onima koji sada grubo krše naša prava nalaže da s tim prestanu“.

Branimir Mihaljević, autor pjesme koja nas je nedavno predstavljala na Euroviziji poručio je: „I nama autorima je jasno da se sve, pa i naša glazba seli u internetski "virtualni" svijet, no dokle god u tom svijetu neki provider zarađuje na tome i mi imamo pravo na dio tog kolača. Danas je to mali iznos, ali u Vašim rukama je moja budućnost i budućnost mojih sinova, te odgovor na pitanje hoće li oni moći u budućnosti živjeti od svojeg autorskog rada, a ne zaboravimo da su autorski odnosno umjetnički identitet temelji kulture svakog naroda“.

Goran Karan, istaknuo je važnost ovog propisa i za očuvanje našeg kulturnog identiteta: „Velike platforme stiskom krupnog kapitala protupravno prisvajaju, ili, kako oni vole reći, daju na korištenje autorske radove umjetnika koji su u svoju umjetnost uložili ljubav, vrijeme i financije, ne plaćajući im pritom pravednu naknadu i bez njihove suglasnosti o korištenju autorskog djela. Istovremeno, te iste platforme svoje usluge komercijaliziraju I prodaju. Na Vama je, dragi ljudi i naši predstavnici u EU parlamentu,  da, ne samo u okviru Europske ekonomske zajednice, sačuvate opstojnost našeg jezika, kulture, običaja i - ovog naroda. Molimo Vas da Vam ovo bude na umu, na srcu i na duši i da ne dopustite da se zlo dogodi dok ste Vi na straži“.

Hari Rončević, poznati hrvatski kantautor također se pridružio svojim brojnim kolegama i zatražio od europarlamentaraca da zaštite prava autora: „Svi znate da čovjek živi od svog rada, a to je moj posao. Zato sada kao građanin Hrvatske i EU apeliram na vas da glasanjem 5. srpnja zaštitite moja prava i prava ostalih autora“.