index.hr index.hr

HAZU: Komemoracija u spomen na Ranka Marinkovića

15:48, 06. travnja 2004.
RAZRED za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas komemorativni skup u spomen na klasika hrvatske književnosti Ranka Marinkovića (1913-2001).

Akademik Nikola Batušić u uvodnom je izlaganju istaknuo da ja Marinković bio romanopisac, novelist, dramatičar, esejist, kazališni kritičar i sveučilišni profesor te da je već za života postao klasikom novije hrvatske književnosti.

Podsjetio je da je Marinković u hrvatski književni život ušao kao devetnaestogodišnjak različitim žanrovima, ali se odmah isticao analitičkim kazališnim kritikama, te da je prva priznanja stekao prozama u Krležinu časopisu "Pečat" 1939. i dramom "Albatros", praizvedenom iste godine u Zagrebu.

Batušić se posebno osvrnuo na Marinkovićev doprinos hrvatskom kazališnom životu, navodeći da je bio ravnatelj Drame HNK u Zagrebu od 1946. do 1950. te da već s osnutkom Akademije dramske umjetnosti postaje profesorom teorijske dramaturgije, koju je predavao do umirovljenja 1983.

Marinković je za redovitoga člana HAZU-a izabran 1983., podsjetio je Batušić.

Teatrolog dr. Branko Hećimović osvrnuo se na dramski dio Marinkovićeva opusa, rekavši da se Marinković opredijelio za povijesne dramske žanrove kao strukturne predloške i diskurzivne poticaje za svoja dramska djela. Osim spomenutoga "Albatrosa" Marinković je velik uspjeh postigao drugim dramskim ostvarenjima među kojima je najpopularnija "Glorija", zatim "Inspektorove spletke" i "Pustinja".

"Gloriju" se ne može promatrati samo kao dramu manipulacije, niti samo kao globalnu metaforu društva, a nije isključivo ni drama o sučeljenim dogmatskim sustavima crkve i cirkusa, niti drama o traženju identiteta, ili strahu od ljubavi i smrti, nego Marinkovićevo otkriće čovjekove ogoljele egzistencijalne sudbine, naveo je Hećimović. Marinkovićeva dramska djela, što pokazuje i primjer "Pustinje", kroz pojedine okvirne slike, kao što su ekspozicija i rasplet, potvrđuju svoju nepresušnu izazovnost koja protokom vremena stalno poprima nova i dodatna svojstva, rekao je Hećimović.

Prozni dio Marinkovićeva opusa predstavio je povjesničar književnosti dr. Krešmir Nemec rekavši da on izrasta iz dva prividno oprečna žarišta - mediteranizma i njegove inzularne komponente s jedne i rafinirane urbane kulture s druge strane. Te komponente, dodao je Nemec, zrcale ujedno i piščevu životnu topografiju: locus zavičaja (Visa) iz kojega je potekao i locus grada Zagreba kao mjesto piščeva života. Nemec je posebno izdvojio Marinkovićev roman "Kiklop" ,objavljen 1965., u kojem autor tematizira tjeskobnu atmosferu u zagrebačkom boemskom okruženju uoči rata. Marinković je prikazao atmosferu straha, otuđenja, rasapa svih etičkih vrijednosti, društveni kaos, te potpunu dezorijentaciju u intelektualnim krugovima, ocijenio je, uz ostalo, Nemec.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara