U utorak u Haagu suđenje za zločine nad bosanskim Hrvatima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hadžihasanović (53) i Kubura (39) optuženi su 2001. godine, zajedno s generalom Mehmedom Alagićem, po zapovjednoj odgovornosti, za povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene ubijanjem i zlostavljanjem, izazivanjem teških patnji, razaranjima i drugim zločinima nad bosanskim Hrvatima.
Alagić je u ožujku ove godine umro od srčanog udara.
Sva trojica bila su uhićena u kolovozu 2001. na temelju tada tajne optužnice, podignute u srpnju iste godine.
Hadžihasanović je bio zapovjednik 3. korpusa Armije BiH koji je pokrivao srednju Bosnu, Alagić je bio zapovjednik Operativne grupe 3. korpusa. Kubura je bio zapovjednik Sedme muslimanske brigade u čijem su sastavu bili mudžahedini. Po optužnici najteže i najokrutnije zločine počinili su upravo oni.
Najmanje je 200 civila, najvećim dijelom bosanskih Hrvata ubijeno, a mnogo više ranjeno, kaže optužnica, a uz stradanja civila, pripadnici Armije BiH ubijali su i zarobljene vojnike HVO-a.
Optužnica navodi da su snage 3. korpusa Armije BiH u travnju 1993. godine i početkom ljeta iste godine "poduzele niz teških napada na HVO uključujući, uz ostalo, i područja općina Bugojno, Busovača, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Travnik, Vareš, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče".
Te operacije kulminirale su masovnim napadom između 7. i 13. lipnja 1993. godine na područjima općina Kakanj, Travnik i Zenica, a u njima je važnu ulogu imala sedma muslimanska brdska brigada u kojoj su bili mudžahedini.
Stanovništvo i zarobljeni vojnici ubijeni su u selima Dusina, Miletići, Maline i Bikoši. U Dusinama je ubijeno sedam civila i pripadnika HVO-a u siječnju 1993., u selu Miletići četiri pripadnika HVO-a u travnju 1993.; u Malinama i Bikošima 30-ak civila i pripadnika HVO-a u lipnju 1993. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mudžahedini, pripadnici etnički čiste sedme muslimanske brigade imali su posebni kodeks "strogog pridržavanja islama" koji je definirao, primjerice, podjelu ratnog plijena između države i vojnika, kaže optužnica.
Kodeksom je bilo zabranjeno ubijanje žena, djece i svećenika ili mučenje i iživljavanje nad zarobljenicima te masakriranje ranjenika i leševa, ali se dopuštalo da zapovjednik odluči da interes nalaže "drugačiji postupak". Tako je primjerice zapovjednik mogao odlučiti i da je u općem interesu likvidirati zatočenike.
Hadžihasanović i Kubura bili su, inače, svjedoci na suđenju bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnje Bosne Tihomiru Blaškiću.
U prosincu 2001. pušteni su na privremenu slobodu do početka suđenja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara