Uz donaciju je priređena i serija prigodnih poštanskih maraka - Hrvatsko moderno slikarstvo - u kojoj je po jedno djelo Kopača, Otona Glihe i Josipa Račića.
Biserka Rauter-Plančić, autorica velike Kopačeve izložbe u Klovićevima dvorima iz 1997., naglasila je da su tom darovnicom Klovićevi dvori ušli u posjed velike umjetničke vrijednosti.
Rekla je da je Kopač bio student zagrebačke Kraljevske umjetničke akademije u klasi prof. Vladimira Becića, a 1938. već je samostalno izlagao u salonu Ulrich u Zagrebu. Godine 1939. Kopač odlazi u Pariz u onodobnu prijestolnicu modernog slikarstva, druži se s hrvatskim slikarom Leom Junekom koji mu je bio ključna veza za hvatanje koraka s avangardnim likovnim izričajima, istaknula je Rauter-Plančić.
Četrdesetih, 50-ih i 60-ih godina nakon povratka u Pariz Kopač neumorno slika i ilustrira, oblikuje pjesničke zbirke, primjerice Andrea Bretona, i zdušno promiče ideje društva Art brut, pripadnici kojeg, među kojima je i Kopač, ističu spontanost, ludičnost i nagon koji se mogu potvrditi u kreativnom činu. Ta intuitivna i do kraja neproračunana crta djelovanja privukla je i Kopača, pa je on ostvario lirski snažan vlastiti umjetnički izričaj, ne izobličujući i ne uništavajući opće prihvaćene pojmove ljepote, nego ih je preispitivao i pretvarao u novi doživljaj na zadovoljstvo promatrača, istaknula je Rauter-Plančić, najbolja poznavateljica Kopačeva stvaralaštva u nas.
Kopač je rođen u Vinkovcima 21. kolovoza 1913., a umro je u Parizu 23. studenoga 1995.
Izložba je otvorena tjedan dana.
(Hina) atod ln