"Retorzija znači odmazda - ako je Tuđman protjerao Srbe, Srbija treba protjerati Hrvate", kazao je Šešelj.
Ustvrdio je kako se on pritom zalagao za "civiliziranu razmjenu stanovništva", ali i da je ona bila manje civilizirana od željene.
"Zalagali smo se da protjerani Srbi iz Hrvatske mijenjaju imovinu s Hrvatima iz Vojvodine. Na taj smo način zbrinuli više tisuća Srba, ali se incidenti nisu dali izbjeći", rekao je Šešelj, i dodao da su svi Hrvati razmjenom dobili veću imovinu od one koju su ostavili.
Šešelj je pred ICTY-em optužen za ratne zločine protiv Hrvata i drugih nesrba u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
Tijekom današnjeg je svjedočenja, među ostalim, na pitanje što je opravdalo srpsko zauzimanje Vukovara u jesen 1991., odgovorio da je "Vukovar oduvijek bio srpski grad", čiju su polovicu stanovnika činili "lažni Hrvati - Srbi katolici".
Sudac Iain Bonomy pitao je Šešelja "tvrdi li da je i predsjednik RH Franjo Tuđman bio Srbin, koji je mislio da je Hrvat", na što je on odgovorio da je "Tuđman porijeklom bio Nijemac, stranac, kao što mu i prezime kaže".
Predmetni tužitelj Geoffrey Nice u sudnici je emitirao više snimki iz Vukovara, uključujući Šešeljev govor u vojnoj odori i četnički napjev: "Slobodane pošalji salate, biće mesa klaćemo Hrvate".
U nastavku iskaza Šešelj je ispitivan o tome kakve je informacije u srpnju 1995. vlada Srbije, čiji je bio potpredsjednik, primala o masovnim pokoljima Bošnjaka u Srebrenici.
On je potvrdio da je Služba državne sigurnosti (SDB) Srbije stalno informirala najuži državni vrh o tim zbivanjima, ali je inzistirao na tvrdnji da su "Srbi u Srebrenici likvidirali 1000 muslimanskih zarobljenika o čemu su i nizozemski časnici UNPROFOR-a izvijestili svoj parlament".
Snimku "Škorpiona" na kojoj su strijeljana šestorica Bošnjaka iz Srebrenice, Šešelj je nazvao "namještenim filmom Nataše Kandić" i "prevarom Tužiteljstva", jer su po njemu, u nastavku snimka osobe koje su strijeljane ustale i ruke su im odvezane.
Napomenu tužitelja da je rodbina identificirala tijela najmanje trojice od šestorice strijeljanih, Šešelj nije znao objasniti.
Njegovo protuispitivanje nastavlja se u petak.
ICTY: Suđenje Martiću u prosincu, uz spajanja predmeta tek 2006.
Suđenje za ratne zločine bivšem čelniku pobunjenih hrvatskih Srba u Kninu Milanu Martiću, koji je u pritvoru Haškog suda (ICTY) od 15. svibnja 2002., trebalo bi početi u prosincu ove godine ili u siječnju 2006., najavljeno je u četvrtak na sudskoj sjednici u Haagu.
Suđenje Martiću moglo bi početi u prosincu 2005. ili siječnju 2006. godine ako on ostane na zasebnoj optužnici, ali u slučaju spajanja s predmetima protiv Stanišića, Simatovića i Šešelja, početak procesa bit će odgođen, rečeno je na današnjoj sjednici.
Martić (60) je u pritvoru ICTY-a od 15. svibnja 2002., i nalazi se među haškim optuženicima koji najdulje čekaju na početak suđenja.
Tužiteljstvo ICTY-a predložilo je da se u interesu ekonomičnosti suđenja i u skladu sa strategijom dovršetka rada ICTY-a, suđenje Martiću spoji sa suđenjem čelnicima Službe državne sigurnosti Srbija (SDB) Jovicom Stanišićem i Frankom Šimatovićem Frenkijem, koji su bili glavni operativci Beograda u organiziranju i vođenju pobune hrvatskih Srba 1991. i suđenjem vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju koji je poticao pobunu i slao dobrovoljce.
Martića se u 19 točaka tereti za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, zatočenje i mučenje hrvatskih civila, uništenje gradova, sela i neselja te pljačku javne i privatne imovine.