Po njegovim riječima četništvo je upravo karakterizirao krajnji radikalizam - totalitarizam i zločinstvo, etničko čišćenje, genocidni program i oružano prisvajanje tuđih područja.
Povjesničar Ivo Banac trebao bi znati za dokument "Instrukcije" četničkoga generala Draže Mihailovića iz 1941. u kojem tvrdi kako treba "stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju etnički čistu", kako treba "stvoriti neposredne - zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i između Srbije i Slovenačke (Slovenije), čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa, a BiH od muslimanskog i hrvatskog življa", napomenuo je Dizdar, dodavši kako su to tijekom Drugoga svjetskog rata bezobzirno provodili.
Podsjeća kako su za Drugoga svjetskog rata četnici u Hrvatskoj bili sastavnica talijanske fašističke okupacijske vojske i redovito primali od njih novčanu naknadu, a nakon kapitulacije Musolinijeve Italije stavili su se u službu njemačkih okupacijskih snaga.
"Zbog svoga izraženog antikomunizma četnici su često na Zapadu smatrani antifašistima. To je međutim podvala europskom antifašizmu i povijesna neistina", izjavio je Dizdar, koji u tezama da četnici nisu bili fašisti vidi pokušaj revidiranja povijesti i rehabilitacije četništva.
Po njegovim riječima to je udarac i hrvatskome antifašizmu, posebice u Dalmaciji, gdje je bio najjači antifašistički pokret i najviše fašističko-četničkih žrtava.
Na području Hrvatske 1941.-1945. bila su četiri četnička korpusa, među njima i Dubrovački s kapetanom Radmilovićem na čelu koji je obuhvaćao kotarove Dubrovnik i Boku kotorsku, jedna divizija (Dinarska), 32 brigade i dvije četničke pukovnije, a uz njih su postojali i mnogi organi četničke vlasti.
Na području BiH bilo je 14 četničkih korpusa, 76 brigada i dvije pukovnije. Točan broj četnika nije utvrđen, ali povjesničari drže da je što u vojsci što na terenu na području Hrvatske i BiH kroz četničke redove prošlo više od 100 tisuća ljudi, od čega su 98 posto bili Srbi.
Dizdar tvrdi kako u Hrvatskoj i BiH još nije utvrđen cjelovit popis četničkih žrtava, a velik broj četnika potkraj Drugoga svjetskog rata amnestiran je i prešao u partizane.
Zdravko Dizdar, istražuje povijest Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj i BiH. Među ostalim objavio je znanstveno djelo "Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.1945." te s Mihaelom Sobolevskim knjigu "Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941.-1945.".