Foto: ESA
Rosettine snimke, zabilježene 2. rujna 2016. uskokutnom kamerom OSIRIS s udaljenosti od samo 2,7 km, jasno pokazuju da je Philae završio u mračnoj raspuklini kometa. Na snimkama se lijepo vide tijelo lendera, dvije od ukupno tri noge kao i njegova orijentacija iz koje se može zaključiti zašto je imao problema u komunikaciji sa Zemljom.
'Sretni smo što smo konačno uspjeli snimiti Philaea i to s takvim zapanjujućim detaljima, samo mjesec dana prije kraja Rosettine misije', rekla je Cecilia Tubiana iz tima koji radi na kameri OSIRIS, prva osoba koja je vidjela snimke.
Podsjetimo, Philae je imao problema pri slijetanju jer u trenutku dodira s površinom kometa nije uspio ispaliti harpune kojima se trebao učvrstiti pa se čak dva puta odbio prije nego što se konačno smirio.
Kontrolori leta znali su da bi moglo biti problema još i prije nego što je Rosetta ispustila lender jer mu nije radio potisnik na 'tjemenu' koji ga je trebao pritisnuti uz tlo kada sleti. Rosetta je ispustila Philae koji je bez vlastitog pogona, jednostavno zahvaljujući slabašnoj gravitaciji kometa, sletio na odabrano mjesto. Za putovanje od 20-ak kilometara trebalo mu je oko sedam sati. U trenutku kada je udario u tlo malenom brzinom ljudskog hoda, trebao je iz svojih nogu izbaciti harpune kako bi osigurao položaj na 67P budući da je njegova gravitacija nekoliko desetaka tisuća puta slabija od Zemljine. No budući da su zakazali i potisnik i harpuni, umjesto da se usidrio, on se odbio. Prvi put je odskočio do visine od oko jednog kilometra i letio oko dva sata. Nakon drugog udara let je potrajao oko sedam minuta. Kada se konačno skrasio, neko je vrijeme slao slike i podatke na Zemlju. Nakon tri dana primarna baterija mu se ispraznila pa je pao u hibernaciju. Nakratko se probudio i prokomunicirao s Rosettom u lipnju i srpnju kada je komet prišao bliže Suncu tako da su solarne baterije dobile nešto više energije.
Uporna potraga
Znanstvenici su sve vrijeme od slijetanja 2014. pokušavali pronaći lender, međutim bez uspjeha. Zahvaljujući radijskim podacima uspjeli su suziti mjesto potrage na krug od nekoliko desetaka metara. No sve snimke tog područja bile su nedovoljno kvalitetne da bi se na temelju njih mogli donijeti neki konačni zaključci. Podrobnim analizama isključena je većina lokacija osim jedne koja je sada definitivno potvrđena zahvaljujući OSIRISOVIM snimkama čija je rezolucija s udaljenosti od 2,5 km oko 5 cm po pikselu. To je bilo dovoljno da se jasno raspozna karakterističan oblik lendera.
'Ova fantastična novost znači da sada imamo ključne informacije koje su nam nedostajale, a trebale su nam da tri dana znanosti Philaea stavimo u odgovarajući kontekst budući da točno znamo tlo na kojem se nalazi', rekao je Matt Taylor, jedan od vodećih znanstvenika na misiji Rosetta.
Rosettina misija trebala bi okončati 30. rujna kada će ona krenuti na posljednje, jednosmjerno putovanje prema kometu tijekom kojeg će ga pokušati istražiti iz neposredne blizine.
Misija nad misijama
Misija Rosette i Philaea smatra se jednom od najambicioznijih u povijesti svemirskih istraživanja jer je bila nevjerojatno zahtjevna. Naime, Rosetta je do cilja putovala cijelo desetljeće, prešla je ukupno oko 6,4 milijardi kilometara, da bi na udaljenosti od 500 milijuna kilometara od Zemlje pronašla komet veličine manjeg grada (dug 4 km) koji svemirom putuje brzinom od 18 km u sekundi i rotira jednom u 12,4 sata. Konačno se uskladila s njegovom putanjom i brzinom te na njega uspješno spustila pravi mali laboratorij sa 10 instrumenata težak oko 100 kg!
Znanstvenicima su kometi posebno zanimljiva tijela jer se smatraju reliktima koji se gotovo uopće nisu mijenjali od vremena formacije Sunčevog sustava. Sastavljeni su od leda i čestica starih milijardama godina, a smatra se da su na Zemlju donijeli vodu i prve organske tvari koje su omogućile razvoj života.