Zemlje Jadranske povelje trebaju potporu SAD-a i EU-a

ZEMLJE članice Jadranske povelje Hrvatska, Makedonija i Albanija, kao i druge zemlje bivše Jugoslavije ostavile su iza sebe krvavo desetljeće 1990-tih i sada trebaju potporu Sjedinjenih Država i Europske unije za priključenje euroatlantskim integracijama, piše u utorak The Washington Times.

Govoreći o konferenciji o provedbi Jadranske povelje i sustavu sigurnosti na zapadnom Balkanu održanom prošloga vikenda u Ohridu, list ocjenjuje da je strašno i krvavo desetljeće 1990-tih iza zemalja bivše Jugoslavije i da je sada vrijeme da se krene naprijed.

"Zemlje bivše Jugoslavije imale su dovoljno nevolja u prošlosti; Sjedinjene Države i njihovi partneri u Europi trebaju izbjegavati odluke koje će ih zadržati u njoj", piše autor članka Tod Lindbergh.

Na konferenciji u Ohridu sudjelovali su hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, njegovi kolege iz Makedonije i Albanije kao zemalja potpisnica Jadranske povelje, te iz BiH, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske, te stručnjaci Sjedinjenih Država, NATO-a i EU-a.

U svibnju ove godine američki državni tajnik Colin Powell i ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije potpisali su u Tirani Jadransku povelju koja predviđa njihovu suradnju u rješavanju regionalnih problema i predstavlja korak prema njihovu uključivanju u NATO i Europsku uniju.

Najvažnije pitanje koje postavljaju te tri zemlje, poznate i kao A-3 skupina, jest hoće li se vizija Europe kao "cijele i slobodne" nakon uključenja 10 bivših komunističkih zemalja u NATO i 10 u EU "proširiti na cijelu Europu, uključujući Balkan", kaže autor.

Ili će se, dodaje on, pojam Europa odnositi samo na zemlje već uključene u Euro-Atlantik, a periferiju ostaviti u "nekoj vrsti zone sumraka nerazvijenosti, stagnacije i potencijala za povratak nestabilnosti i nasilja".

Tri zemlje su na konferenciji spremno prihvatile inicijativu predsjednika Busha za borbu protiv trgovine ženama i izrazile potporu za brzo uključivanje dvije druge zemlje bivše Jugoslavije, BiH te Srbije i Crne Gore u Partnerstvo za mir kao predvorje NATO-a.

"Prevladavajuće raspoloženje konferencije bilo je da A-3 treba postati A-5 što je prije moguće; ako povelja treba biti učinkovita u postizanju regionalne integracije i suradnje, nema smisla ostaviti izvan druga dva igrača, posebice kada su, što je bilo očito u Ohridu, nestrpljivi da se uključe", piše The Washington Times.

Ulozi za 10 milijuna ljudi skupine A-3 i 24 milijuna u cijeloj bivšoj Jugoslaviji ne bi mogli biti veći. Pred njima je još puno posla, a posao Zapada je jednostavniji - da idemo "što je moguće dalje sa svojim vrijednostima", piše list citirajući rumunjskog ministra vanjskih poslova Mircea Geoana.