Osim predsjednika država članica EU, država kandidata, potencijalnih kandidata i europskog susjedstva, u zagrebačkom hotelu Westinu očekuju se mnogobrojna državna i izaslanstva međunarodnih organizacija te gospodarstvenici.
Sudionici bi u Zagreb trebali stići tijekom poslijepodneva u četvrtak te bi navečer trebali nazočiti predstavi "Jalta, Jalta", koju će u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu odigrati glumci riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Predviđeno je da se summit održi u dvije plenarne sjednice. Prvu, pod nazivom "Kako završiti proces europske integracije", u petak ujutro će otvoriti hrvatski predsjednik Mesić, a u njoj će predsjednici govoriti po načelu senioriteta, odnosno prema duljini vremena provedenog na predsjedničkoj dužnosti. Druga - "Kakav socijalno-gospodarski model je primjeren ujedinjenoj Europi" - omogućit će u subotu predsjednicima da o toj temi rasprave s predstavnicima gospodarskih subjekata.
Summit će, tijekom sva tri dana, biti i prilika za mnogobrojne bilateralne susrete, a sudionicima je za petak poslijepodne predviđen izlet u dvorac Trakošćan, gdje će, uz stalni postav izložbe, moći uživati i u 20-minutnom koncertu Hrvatskog baroknog ansambla.
Uz Zagrebački summit iz 2000. godine, ovogodišnji Summit srednjoeuropskih predsjednika bit će najveće okupljanje predsjednika država u Hrvatskoj do sada, a to je i prilika za isticanje hrvatskih europskih i regionalnih interesa.
Ideja o nekoj vrsti neformalnog sastanka stvorena je prigodom otvaranja Salzburškog festivala u srpnju 1993. kojem su nazočili tadašnji austrijski, njemački, mađarski i češki predsjednici i s kojeg je ostala upamćena izjava Vaclava Havela - "Predsjednici su u drukčijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drukčije perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća, iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati".
Njegova je zemlja, Češka, bila domaćinom prvog srednjoeuropskog summita godinu dana poslije, na kojem su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a u međuvremenu taj je skup ugostilo devet zemalja, među kojima Mađarska i Slovenija po dva puta. Hrvatska je deseta zemlja u nizu, a Zagreb prvi glavni grad koji organizira summit, jer je dosad bio običaj da se on održava u manjim, ali turistički zanimljivim, mjestima poput slovenskog Bleda, austrijskog Salzburga ili rumunjske Mamaije.
Predsjednik Italije na summitu se prvi put pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Stjepan Mesić, tada samo dva mjeseca na dužnosti.
Iako je još uključenjem Italije i potom Rumunjske i Bugarske skup prestao odgovarati zemljopisnim granicama srednje Europe i sad obuhvaća trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.