U odnosu na prvotni prijedlog zakona, o kojemu je Vlada raspravljala ljetos, civilni je rok skraćen za dva mjeseca, sa osam na šest.
Zanimljivo je međutim da se dva nadležna ministarstva - obrane i rada, protive izjednačavanju trajanja vojnog i civilnog roka.
Predlagatelj zakona, Ministarstvo pravosuđa argumentima tih ministarstava suprotstavlja preporuku Europskog parlamenta o izjednačavanju vojnog i civilnog roka.
Inače, civilnom ročniku osam sati rada u državnoj službi, socijali, zdravstvu ili humanitarnim organizacijama, računalo bi se kao jedan vojnički dan, dakle 24 sata.
Zanimljiv je i podatak da je sve više zainteresiranih za civilno služenje vojske.
Naime, 1991., kada je uveden institut prigovora savjesti, podnesen je samo jedan takav zahtjev, a deset godina kasnije taj se broj popeo na čak 4.009.
Po dinamici pristizanja zahtjeva računa se da će ih ove godine biti između 8-9 tisuća.
Civilni ročnik državu mjesečno košta 555 kuna, s tim da u taj iznos nije uračunata njegova novčana naknada, a vojni ročnik 2.162 kune.
MORH je ove godine za civilne ročnike iz proračuna dobio 1,5 milijuna kuna, ali se tome treba dodati i 200 tisuća kuna godišnje za plaćanje stručnih poslova koji se obavljaju za civilnu službu.
Za redovne ročnike MORH je ove godine iz proračuna dobio 315 milijuna kuna.