Podatke o županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici manjina nisu istaknuli kandidate, iako su to s obzirom na zastupljenost u stanovništvu mogli, nemaju ni u Ministarstvu pravosuđa niti u Državnom izbornom povjerenstvu.
U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da to što negdje nisu istaknuti kandidati neće utjecati na valjanost izbora jer su dobrovoljni i slobodni.
Prema neslužbenim podacima, na temelju dostupnih objavljenih lista, pripadnici 16 nacionalnih manjina birat će članove za 221 vijeće i 42 predstavnika, umjesto za 470 vijeća i 140 predstavnika.
Ukrajinci, Nijemci, Slovaci i Rusini jedini su podnijeli kandidature za sva zajamčena vijeća, kao i Židovi za jedinog predstavnika kojeg biraju u Zagrebu. Ostale manjine predložile su članove za samo dio vijeća i predstavnika. Neke manjine nisu uspjele predložiti ni sve članove vijeća, primjerice Austrijanci koji biraju svoje vijeće za cijelu Hrvatsku u Zagrebu predložili su samo četiri kandidata, za vijeće od 25 članova.
Državno izborno povjerenstvo odlučilo je i o prvim prigovorima na objavljene liste.
Kao neosnovan odbijen je prigovor Demokratske zajednice Mađara Primorsko-goranske županije jer su se na zajedničkoj izbornoj listi našli njihovi kandidati i kandidati Saveza mađarskih udruga. DIP je odgovorio da je lista sastavljena prema zakonu, odnosno da su kandidati na listu uvršteni prema abecednom redu prezimena.
DIP je preinačio rješenje splitsko-dalmatinskog Županijskog izbornog povjerenstva po kojem su dva kandidata crnogorske manjine skinuta s liste, iako su pred nadležnim tijelom uprave koje vodi popis birača izjavili da su pripadnici crnogorske manjine.
(Hina) ggrb sšh