Neslužbeno se doznaje da će ustavni suci izmjene tog Zakona proglasiti neustavnima, jer su donesene nedovoljnim brojem glasova. Riječ je, naime, o organskom zakonu koji uređuje osnovna prava i slobode građana i za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska parlamentarna većina.
Podnositelji ustavne tužbe, među kojima je nekoliko sindikata, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i SDP, upozorili su da je za pravovaljano donošenje Zakona nedostajao jedan glas.
Stoga bi pravni akt koji brani okupljanja u krugu od najmanje 100 metara od sjedišta najviših državnih tijela mogao "pasti" zbog formalne neustavnosti.
Iz istog je razloga Ustavni sud prije dvije godine ukinuo izmjene i dopune Kaznenog zakona te krajem siječnja 2004. Zakon o medijima, što su također organski zakoni.
Ranije uobičajeno odredište sindikalnih i sličnih prosvjeda - Markov trg, prestao je to biti 2. kolovoza ove godine kada su izmjene spornog Zakona stupile na snagu.
Suočena s brojnim kritikama da se zakonskim izmjenama ograničavaju radnička i ljudska prava, Vlada je naglašavala kako je odluku da se broj štićenih objekata, ispred kojih se zabranjuju javna okupljanja, proširi i na Vladu i Sabor, donijela isključivo zbog sigurnosnih razloga.