POLJOPRIVREDNA biološka raznolikost smanjuje se galopirajućom brzinom i to je prijetnja za sigurnosti hrane, upozorava Svjetska organizacija za hranu (FAO), organizator skupa koji će se pet dana u Madridu baviti tom problematikom.
Kako piše španjolski dnevnik El Pais u Madrid od ponedjeljka stižu predstavnici iz 104 zemalja potpisnica Sporazuma o zaštiti biljnih genetskih izvora koji je 2004., stupio na snagu.
Čovjek danas uzgaja nešto više od stotinu vrsta a kroz povijest ih je uzgajao od 7.000 do 10.000, prema različitim izvorima. Raznolikost se rapidno smanjuje i FAO upozorava da se tijekom 20. stoljeća izgubilo 75 posto poljoprivrednih vrsta.
Razaranje poljoprivredne baštine znači s jedne strane manju otpornost i manju sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama te više bolesti.
"Jednoličnost donosi produktivnost ali također i ranjivost", kazao je stručnjak FAO-a Jose Esquinas za El Pais i podsjetio na "veliku glad" u Irskoj u 19. stoljeću kada je parazit uništio urod krumpira.
S druge strane, smanjenje poljoprivredne bioraznolikosti smanjuje mogućnosti za poboljšanje produktivnosti miješanjem gena u današnjem svijetu u kojem je obradive zemlje sve maje a 800 milijuna ljudi gladuje dok svjetsko stanovništvo neprestance raste.
"Kada je jedan genetski materijal izgubljen, to je nepovratno", rekao je Esquinas.
Monokulture uništavaju biološku raznolikost, jer su genetski neraznolike i zato manje otporne na bolesti i navale štetnika, jer zahtijevaju velike količine gnojiva, vode, pesticida te poljoprivredne strojeve. Sve to utječe na okoliš i dovodi do smanjenja obradivih površina, koje se uz to smanjuju i zbog suša, upozorio je dr. Mae-Wan Ho, s biološkog odsjeka britanskog Otvorenog sveučilišta u tekstu koji je u Hrvatskoj prenijela Zelena akcija 1999. godine.
U tom tekstu stručnjak upozorava da je najbolja strategija za zaštitu sigurne hrane očuvanje i razvoj postojeće poljoprivredne biološke raznolikosti te razvoj holističke, organske poljoprivrede koja se koristi tradicionalnim metodama.
Sporazum o zaštiti biljnih genetskih izvora, koji je na snagu stupio 2004., teži očuvati genetsku raznolikost usjeva a poljoprivrednicima zemalja u razvoju osigurati pošten udio u dobiti o poljoprivrede.
Direktor FAO-a Jacques Diouf kazao je u intervju za El Pais da cilj iz 1996. o prepolavljanju gladi do 2015. neće biti ispunjen.
"Ako nastavimo kao u prošlom desetljeću, cilj ćemo postići 2150", rekao je Diouf te upozorio da nisu sve industrijski razvijene zemlje zainteresirane za iskorijenjivanje gladi, jer bi time izgubile mogućnost izvoza viška svojih proizvoda zemljama u razvoju.