Screenshot: YouTube/Berliner Morgenpost
ARD je predstavljala Sandra Maischberger, čiji je najveći prilog debati bilo bizarno pitanje kancelarskim kandidatima o tome jesu li danas bili u crkvi, ispred ZDF-a je pitanja postavljala Maybritt Illner (njezin vrhunac je rečenica “To s temom socijalne pravde možemo obraditi na brzinu…”), RTL je predstavljao njihov voditelj vijesti Peter Kloeppel, koji je bio poslovično neupečatljiv, a SAT1 Claus Strunz, koji je pak funkcionirao kao glasnogovornik ksenofobne i desno-ekstremne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Strunz je, uz asistenciju ostalih moderatora debate, prvih 50 minuta potrošio na temu ugroze Njemačke od strane izbjeglica, postavljajući pitanja o tome zašto se azilante brže ne protjeruje iz zemlje te implicirajući da je islam prijetnja Njemačkoj.
S obzirom na sat i pol trajanja debate, nevjerojatno je da se skoro sat vremena potrošilo na temu izbjeglica, Turske i islama te da se jedva govorilo o socijalnim i ekološkim temama. Time su moderatori - koji su prema Merkel često imali stav smjernih podanika - zapravo u prvi plan istaknuli isključivo teme koje su omiljene AfD-u.
Loš format sučeljavanja kancelarskih kandidata
U svakom slučaju, ova debata pokazala je da je aktualni format sučeljavanja kancelarskih kandidata itekako manjkav jer, zapravo, onemogućava kandidatima da direktno raspravljaju, što još više potencira činjenica da je na duelu prisutno dvostruko više novinara od kandidata. Treba napomenuti kako je Merkel blokirala promjenu formata sučeljavanja jer joj više odgovara ovakva raspršena forma u kojoj većinom ne mora direktno debatirati sa Schulzom, no ono što je kandidat socijaldemokrata pokazao sugerira da se aktualna kancelarka, koja juriša na četvrti mandat na čelu njemačke vlade, nije trebala brinuti.
Schulz je nekoliko puta pokušao napasti Merkel, ali ništa od toga nije bilo pretjerano uvjerljivo. Najlošije je prošla Schulzova besmislena najava da će kao kancelar formalno prekinuti ionako mrtve pregovore Europske unije i Turske o pristupanju, što je Merkel kontrirala izvrsnom replikom da nema namjeru zbog predizborne kampanje “glumiti čvrstinu” te objasnila da je baš SPD bio taj koji se, mnogo više nego njezini demokršćani, zalagao za ulazak Turske u EU. Kandidat socijaldemokrata nije uspio nametnuti ni jednu jedinu socijalnu temu koja bi naštetila Merkel, a nekoliko puta se i zapetljao u svojim izjavama, što je kulminiralo njegovom završnom riječi koja je očito bila naučena napamet prije TV-duela, ali je Schulz imao problema sve to uvjerljivo izrecitirati u 60 sekundi. Dapače, na trenutke je izgledalo kao da se dijela svoje završne riječi ne može sjetiti, poput štrebera koji nauči napamet cijelu lekciju pa ga svako potpitanje posve zbuni.
Merkel je pobjednica jer nije napravila ni jedan veliki gaf
Sve to ne znači da je Merkel bila dominantna ili uvjerljiva u svojem nastupu - kancelarka je poznata kao prosječna oratorica i tek nešto bolja diskutantica - ali ona nije imala zadatak poput Schulza da preokrene cijelu kampanju u jednom TV duelu. Izazov koji se nalazio pred Merkel jest mirno proći kroz sat i pol rasprave, ne napraviti niti jedan veliki gaf i projicirati smirenu kompetentnost koju kod nje Nijemci cijene. Sve to joj je uspjelo pa ne čudi da je u anketama nakon sučeljavanja kancelarka u svim kategorijama, osim u vezi borbenosti, proglašena uvjerljivom pobjednicom.
Na trenutke je izgledalo da se Merkel pomalo dosađuje, a "dosada" je riječ kojom se jutros u njemačkim medijima opisuje sinoćnja debata. Sve to opet ide na ruku Merkel jer je njezina politička taktika na izborima provesti asimetričnu demobilizaciju tj. nastupati nepolarizirajuće, čime potencijalne glasače suparničkih stranaka potiče da uopće ne izađu na izbore. To joj dobro ide - na izbore 2005., kada je Merkel prvi put postala kancelarka, izašlo je 77,7 posto glasača, a na onima prije četiri godine 71,5 posto.
U anketama Merkeličin CDU dobiva blizu 40 posto glasova dok se SDP nalazi oko 24 posto. Dakle, televizijsko sučeljavanje Merkel i Schulza za potonjeg definitivno nije predstavljalo željenu prekretnicu u prilično dosadnoj kampanji (Der Spiegel na novoj naslovnici poručuje kandidatima “Probudite se!”) te je jedina napeta utrka ne ona za prvo mjesto, nego za treće između Zelenih, Die Linke i AfD-a. Kako trenutno stvari stoje, sve su šanse da će Angela Merkel biti njemačka kancelarka još četiri godine, a jedini je misterij s kime će nakon izbora 24. rujna koalirati.