"Kod životinja možemo ići puno brže: računamo na tri mjeseca" za cjepivo koje bi štitilo još nezaražene životinje, pojasnio je.
Kad se "bolest suviše proširi u nekoj zemlji, jedino što preostaje jest cijepiti još zdrave živtonje u zonama koje zaraza nije zahvatila", rekao je direktor Međunarodnog ureda za epoizootije.
Podsjetio je da izvor bolesti najčešće treba tražiti u kontaktu s pticama selicama, koji su "često početak epidemije".
A upravo su takvi dodiri česti u zemljama gdje domaća perad gotovo slobodno šeće.
Vallat je upozorio da je aktualna epizootija "katastrofa" za gospodarstva azijskih zemalja pogođenih ptičjom gripom, jer su to "većinom siromašne zemlje, s izuzetno brojnom seoskom populacijom kojoj je uzgoj peradi vrlo važno sredstvo preživljavanja".
Gospodarska katastrofa je golema i za zemlje poput Tajlanda u kojoj je pogođen veliki industrijski uzgoj, jer zbog zaraze ne može više izvoziti.
Ptičja gripa, koja se, kako se nagađa, pojavila krajem prošle godine u Kini, već je pogodila više od desetak zemalja Azije usmrtivši najmanje trinaest ljudi, a nekoliko desetaka milijuna pilića moralo je biti poklano.