Podsjetio je kako je Hrvatska prihvatila nužnost međunarodne vojne akcije usmjerene protiv terorista koji su na sceni, njihovih uporišta i pomagača. No, naglašavali smo da je to samo prvi korak na kojem se ne smije stati, rekao je dodavši da je antiteroristička aktivnost nezamisliva bez pomne analize uvjeta u kojima se rađa terorizam, bez traženja odgovora na pitanje zašto netko uopće pribjegava terorizmu. Djelotvorna borba protiv siromaštva i gladi u svijetu, kao i pravedno rješavanje regionalnih kriza sigurno će smanjiti rezervoar potencijalnih terorista, zaključio je Tomčić.
Govoreći o terorizmu kao globalnoj prijetnji ravnatelj Centra za defendološka istraživanja Defimi Božidar Javorović iznio je podatak da je u akcijama međunarodnog terorizma u 2001. poginula i ranjena 5.431 osoba (uključujući oko 3.000 poginulih u napadima u New Yorku i Washingtonu). Lani je ukupno izveden 201 teroristički napad, a u 154 (100 na području Izraela, Gaze i zapadne Obale) bilo je 1.564 mrtvih i 3.693 ranjenih.
Naglasio je da se Hrvatska ne uklapa u ciljeve nositelja međunarodnog političkog terorizma no da bi interes za Jadran i neriješena pogranična i druga pitanja sa susjedima mogla pokrenuti neke ekstremističke snage na terorističke akcije. Hrvatska bi s obzirom na položaj koji ima, u kretanju organiziranog kriminala mogla biti predmet terorističkog interesa, a opasnost joj prijeti i od velikosrpske struje koja se nije pomirila s ishodom proteklih desetogodišnjih zbivanja, rekao je Javorović.
Terorističke organizacije izgubit će "tlo pod nogama" ako se antiterorističko djelovanje odvija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, poručio je.