Tematski skup o globalizaciji u Hrvatskoj i Hrvatskoj u globalizaciji

GLOBALIZACIJI ne možemo izbjeći i zato glavno pitanje nije jesmo li za ili protiv tog procesa nego kako riješiti probleme koji se kroz to nameću, istaknuto je danas na tematskom skupu "O globalizaciji u Hrvatskoj i Hrvatskoj u globalizaciji" upriličenom u "Školskoj knjizi" gdje su o toj temi govorili brojni akademici, sveučilišni profesori, politolozi i ekonomisti.

Ekonomist Zvonimir Baletić je ocijenio da je hrvatsko društvo već sada hiperglobalizirano, ali na naopak način jer su nas, rekao je, globalizirali drugi umjesto da to učinimo sami. "Nije svejedno trpa li nas SAD u Europsku uniju ili nas iz EU pozivaju", rekao je i dodao da bez obzira koji od dva projekta uređenja svijeta prihvatili, trebamo pojačati svoju prisutnost u njemu i svoju proizvodnju.

S tim se složio i ekonomist Branimir Lokin ustvrdivši da naš najveći problem nije zaduženost, već upravo uništena domaća proizvodnja i nezaposlenost. "Takav način globalizacije nisu prihvatile Poljska i Slovenija i zato su, među tranzicijskim zemljama, najbolje prošle", rekao je dodajući da Hrvatska još uvijek nema odgovora kako prevladati raskorak u kojem nas takva paradigma globalnog svijeta uništava.

Feljtonist Josip Šentija je ocijenio da su osamostaljenjem Hrvatske širom otvorena vrata globalizaciji. "Kao zemlja vježbenica u procesu globalizacije morali smo platiti cijenu svom neiskustvu kad su ta vrata otvarali domoljubni špekulanti koji su prodor svjetskih tvrtki potpomagali zbog svog privatnog interesa", rekao je Šentija.

Po njegovoj ocjeni, preteče globalizacije su upravo trgovci, a s velikim svjetskim tvrtkama Hrvatska ima posla tako što kod njih troši sve što uštedi, a kod njih i štedi jer su se i banke globalizirale. "U tom krugu jesmo, a opstati možemo tako da gradimo socijalni i politički sustav države s globalizacijom, ali čuvamo hrvatsku supstancu slijedeći Cesarićev odnos kapi i slapa", naglasio je Šentija.

"Svijet je mreža", rekao je sociolog Anđelko Milardović napominjući da postoji gospodarska, politička, kulturna, ekološka i informacijska globalizacija. U takvom svijetu Hrvatska mora akceptirati pozitivne aspekte globalizacije, a prema negativnima težiti strategiji otpora odnosno odgovora, dodao je.

Vlatko Pavletić, predsjednik Udruge "11. siječnja 1972." koja je i organizirala skup, je naglasio da se male kulture u procesu globalizacije moraju braniti identitetom, ali ga i ugraditi u svjetsku kulturu kao začin stvaranju novih civilizacijskih normi.

Najavio je da će izlaganja i zaključci sa skupa o globalizaciji biti tiskani u posebnom zborniku.