Hrvatska taj dan obilježava osmi put, a to je obveza koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.
Četiri su lokaliteta u Hrvatskoj uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna mlaka kod Jastrebarskog.
Još prije dvadesetak godina ta su područja smatrana beskorisnima i leglom bolesti, a danas se zna da su najbogatiji i najugroženiji ekološki sustavi koje Hrvatska nastoji zaštiti pod svaku cijenu.
Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a novi Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.
Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.
Nagli nestanak ekoloških sustava, osobito šuma i močvara, po ocjenama nekih stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.
Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvršena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i ti lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.
(Hina) bma vkn