U vojarni su ga, po njegovim riječima, "pokupili" pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, pokojnog Željka Ražnatovića Arkana, tzv. Tigrovi, i prebacili u svoje sjedište u Erdutu. Svjedok je naveo da je uz Arkana bio od polovice 1995. sve do 1997. u Beogradu, radeći kao "ratni zarobljenik" a kasnije u Beogradu za stan i hranu.
Potvrdio je da je vidio kako Arkan puca u glavu jednog zarobljenika u mjestu Perići, a posredno je svjedočio i o ubijanju žena i djece u Vukovaru o kojima su mu govorili "pripiti pripadnici Tigrova". Rekao je da je nosio hranu i streljivo za Arkanovce ali da nije bio borac pod oružjem, što je u protuispitivanju sugerirao Milošević.
Središnja točka njegovog iskaza bila je vezana uz masovnu grobnicu u bunaru kraj Erduta, na čijem je "zatrpavanju i maskiranju" radio 95. u redovima Arkanovaca, a pri čijem je otkrivanju i ekshumaciji 98. pomogao hrvatskim istražiteljima.
Govorio je o svome radu na sječi hrastova u okupiranim dijelovima Slavonije. Trupci i ukradena roba odvoženi su u Srbiju a iz nje je dopremano oružje za Arkana i druge paravojne snage, rekao je.
Svjedok se na kraju s Tigrovima povukao u Beograd, gdje je nakon rasformiranja postrojbe nastavio raditi u Arkanovom nogometnom klubu Obilić i njegovoj pekari. U BiH ga Arkanovci vraćaju krajem 1997., gdje ponovo dospijeva u zatvor u Kamenolomu kod Doboja. Nakon godinu dana uz pomoć čuvara bježi iz zatvora.
Milošević je u protuspitivanju tvrdio da je svjedok "dobrovoljno pristupio Arkanovcima i da je njegov iskaz potpuno nedosljedan".
"Zašto bježite od istine da ste kao Hrvat bili u Arkanovim Tigrovima", pitao je optuženi koji je često koristio neukost svjedoka kako bi narušio vjerodostojnost njegovog iskaza.
Svjedok je odbacio te tvrdnje, navodeći da je bio zarobljenik a od Arkana nije bježao zbog toga što nije imao osobne dokumente.
Na sjednici u srijedu vođena je i rasprava o proceduralnim pitanjima, u kojoj je glavni tužitelj Geoffrey Nice najavio da će podnijeti molbu za produljenje vremena za izvođenje dokaza u dijelu optužnice za Hrvatsku i BiH, jer su do sada, zbog bolesti optuženog i drugih razloga, izgubljena 54 raspravana dana.
Optuženi Milošević, koji se pred ICTY-em brani sam, požalio se da mu je u postupku za Hrvatsku i BiH dostavljeno oko 400.000 stranica materijala, 200 video kazeta i 1.000 audio kazeta, pa bi mu samo za čitanje materijala trebalo 800 dana uz tempo 500 stranica dnevno.
"Uskratili ste mi legalno pravo na obranu", rekao je Milošević i zatražio vrijeme da se oporavi i pročita navedene dokumente.
Raspravno vijeće nije odlučivalo o tim zahtjevima.
Za četvrtak je optužba najavila svjedoka koji će iskaz dati video-linkom. Svjedočenje umirovljenog generala HV Nojka Marinovića video-linkom iz Dubrovnika do sada je u dva navrata otkazivano.
(Hina) dh rb