Odvjetnik Henri-Philippe Sambuc takvu je odluku suda ocijenio "iznenađujućom" jer su "istraživanja ženevskog Državnog vijeća pokazala da je još 1936. IBM u tom gradu uspostavio tvrtku, koja nije bila registrirana u trgovačkom registru, pod nazivom IMB-New York, European Headquarters".
Preživjeli optužuju IBM da je, preko njemačke podružnice, nacističkoj Njemačkoj prodao strojeve na perforirane kartice (strojeve Hollerith), koji su omogućili da popisi stanovništva 1933. i 1939. budu iznimno precizni, odnosno da se precizno odrede područja na kojima su živjeli Romi, židovi i drugi dijelovi stanovnišva koji su se smatrali manje vrijednima.
GIRCA, koja traži odštetu zbog duševne boli, odlučila je uložiti priziv.