Studija: Jesu li krizna vremena bolja za zdravlje?

LOŠA gospodarska situacija možda i nije tako strašna: istraživanja su pokazala da su teška vremena zapravo dobra za zdravlje.

U studiji koju je objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja iz Cambridgea u američkoj državi Massachussetts, ekonomist Christopher J. Ruhm zaključio je da se, kad nema dovoljno radnih mjesta, i nezaposleni i oni koji imaju posao ponašaju zdravije.

Veća je vjerojatnost da će tada vježbati, manje će se prežderavati ili izbjegavati odlazak k liječniku, zaključio je Ruhm. U razdobljima neimaštine, ponašanje promijene i najgori pušači i najdeblje osobe.

Iako su dosad znanstvenici vjerovali da su krize sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća štetile zdravlju, Ruhm, istraživač na sveučilištu Sjeverna Karolina-Greensboro, obradio je podatke od 1972. do 2000. i tvrdi da nije tako, uz dvije važne ograde.

Prvo, Ruhm odmah priznaje, mentalno se zdravlje ne ponaša nužno po tom uzorku. Drugo, studija se bavi ´privremenim´ ekonomskim padovima. Na duge staze, kaže i Ruhm, gospodarski rast nedvojbeno je bolji za zdravlje.

´Iskreno vjerujem da je zdravo preseliti se iz Bangladeša u Sjedinjene Države´, kaže i dodaje: ´To nije upitno´.

No dugoročni je rast posljedica tehnologije, a tehnologija se ne razvija pravilnim ritomom.

Kratkoročno, tehnologija ne stigne dovoljno brzo unaprijediti produktivnost pa ljudi to nadoknađuju dužim radom, pod većim stresom.

Prema Ruhmovim podacima, povećanje nezaposlenosti od jedan posto smanjuje pušenje za 0,6, pretilost za 0,3, a fizičku neaktivnost za 1,8 posto.