STATUSNA KONFERENCIJA O POSTUPKU PROTIV ŠEŠELJA

Raspravno vijeće Haškog suda koje vodi postupak protiv bivšeg vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja u ponedjeljak je odlučilo da će se za šest tjedana izjasniti o tome ima li odbijanje optuženika da prihvati materijal koji nije u pisanom obliku i na njegovu materinjem jeziku pravnog temelja.

Na ovoj su statusnoj konferenciji postavljena dva pitanja vezana uz sudski postupak, a odnosila su se na oblik u kojem se dokazni materijali i ostali sudski materijali dostavljaju optuženom. Naime, optuženi je do sada odbijao sav dokazni materijal koje mu je dostavljalo tužiteljstvo na CD-romu kao i materijal koji nije preveden na srpski.

"Ne možete me prisiliti da prihvatim bilo što što nije u pisanom obliku i bilo što što nije na mom materinjem jeziku", kazao je Šešelj.

Sudac je optuženom dao tri tjedna da se pismeno izjasni o ta dva problema, i tužiteljstvu još tri tjedna da iznese svoje argumente zašto misli da su oni svoje obveze ispunili. Raspravno će vijeće nakon toga odlučiti o pravnoj utemeljenosti optuženikovog odbijanja dokaznih materijala.

Raspravno je vijeće zanimalo i kakvo je otpuženikovo zdravstveno stanje, na što je on odgovorio da ga muče duševne patnje.

"Vi ste mi više puta danas rekli da se pretvaram i da puno govorim a ne kažem ništa i time ste mi nanijeli dodatnu duševnu patnju", odgovorio je Šešelj sucu na pitanje ima li kakvih zdravstvenih problema.

Haški sud optužio je Šešelja za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, ali i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine, iako je on uložio prigovor na taj dio optužnice. U rujnu ove godine Raspravno je vijeće donijelo odluku da će Šešelj ipak morati odgovarati i za deportacije Hrvata iz Vojvodine 1992. godine.

Šešelj se i u optužnici protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića spominje kao sudionik zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'.

Među 14 točaka kojima se tereti za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene od 1991. do 1993., su i pokolji 43 stanovnika sela Voćin te stanovnika Vukovara, uključivši 255 ubijenih nakon zauzimanja vukovarske bolnice.

(Hina) xbis ymaš

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.