Naglašeno je da je vladajući HDZ tijekom prve godine na vlasti iznenadio mnoge kritičare nepokolebljivim provođenjem politike usmjerene reformama i euroatlantskim integracijama.
Hrvatska Vlada je ostvarila status kandidata za Europsku uniju i bila čelnik u regionalnoj suradnji i pomirbi, stoji u izvješću.
State Department, međutim, navodi da demokratska tranzicija Hrvatske i dalje zaostaje za sjevernijim tranzicijskim zemljama posebice u pitanjima vladavine zakona, javne uprave i borbi protiv korupcije.
U izvješću se pozitivno govori o gospodarskim i socijalnim reformama ističući makroekonomsku stabilnost i solidan ekonomski rast. Ističe se također da je Hrvatska s MMF-om dogovorila cilj smanjenja proračunskog manjka na 4,5 posto u 2004. godini i 3,7 posto u 2005. te ga planira smanjiti na ispod 3 posto do 2007. godine.
State Department upozorava da hrvatska Vlada unatoč obećanjima nije provodila privatizaciju najavljenim ubrzanim tempom.
U dijelu koji govori o sigurnosnim pitanjima, naglašava se da je Hrvatska nastavila napredovati prema euroatlantskim i regionalnim sigurnosnim institucijama i razvijati dobre odnose sa zemljama jugoistočne Europe što je ključno za postizanje američkog cilja jačanja sigurnosti na Balkanu.
Hrvatska je u 2004. godini ostvarila značajan napredak prema ostvarivanju kriterija za članstvo u NATO-u, a NATO je godišnji nacionalni hrvatski plan u reformi oružanih snaga ocijenio kao do sada najbolji, kaže izvješće.
"Hrvatska ima potencijal postati snažan regionalni lider u sigurnosnim pitanjima, a pomoć SAD-a je usmjerena prema postizanju tog cilja", navodi State Department.
Napominje se kako je sposobnost Hrvatske da obuči svoje oružane snage prema standardima NATO-a ograničena zbog financijskih ograničenja i gubitka američke vojne pomoći do kojeg je došlo jer Hrvatska nije potpisala sporazum o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
State Department, ipak, kaže da je američko ministarstvo obrane nastavilo pomagati reformu hrvatskih snaga kroz druge bilateralne i multilateralne aktivnosti koje nisu ograničene gubitkom vojne pomoći.
U fiskalnoj godini 2004. SAD je u svom proračunu za pomoć Hrvatskoj izdvojio 28,89 milijuna dolara, od čega je kroz program potpore istočnoeruopskim demokracijama (SEED) išlo 24,85 milijuna dolara.
Program SEED financira projekte demokratskih, ekonomskih, socijalnih i pravosudnih reformi u eurospkim tranzicijskim zemljama.
SAD planira do kraja 2006. ukinuti pomoć Hrvatskoj kroz SEED ocjenjujući da će Hrvatska do tada ostvariti dovoljan reformski napredak i da pomoć više neće biti potrebna.