Plaće u školstvu porasle bi neovisno o rastu osnovice za javne službe, a iz proračuna bi za to trebalo izdvojiti ukupno 900 milijuna kuna, kazao je Filipović.
Podsjetio je da su plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama 20 posto niže od prosječnih plaća ostalih korisnika proračuna, iako visoku stručnu spremu ima 76 posto zaposlenih u školama, a u ostalim javnim službama i državnoj upravi 30 do 40 posto.
Mjere koje bi se provodile u iduće četiri godine obuhvaćaju i povećanje koeficijenata učitelja s više godina staža kako bi prije odlaska u mirovinu imali dvostruko veću plaću od učitelja početnika.
Za provedbu toga programa i poboljšanje ostalih materijalnih uvjeta, kao što su kapitalna izgradnja i opremanje škola, trebalo bi u iduće četiri godine povećati udio izdvajanja za odgoj i obrazovanje u BDP-u za 0,5 posto godišnje, odnosno milijardu kuna. Na taj način bi se izdvajanja s postojećih 3,23 posto popela na 5,3 posto BDP-a.