Procjenjuje se da Hrvatska, koja ima višestoljetnu povijest proizvodnje grožđa, danas ima najmanje vinogradarske površine od pamtivijeka.
Po podacima državnog zavoda za statistiku, raspolaže sa gotovo 59.000 hektara vinograda, no u upisnik proizvođača grožđa upisano je tek nešto više od 12.000 hektra. S tih površina proizvodi se gotovo sva evidentirana tržna proizvodnja grožđa.
Bitno je znati da ulaskom u Europsku uniju više nema povećanja vinogradarskih površina i da bi do tada Hrvatska morala imati površine koje bilježi državni zavod za statistiku.
Pred njom je i zadaća stvaranja izvozne marke kvalitetnih vina u značajnim količinama i sa standardnom kvalitetom. Među takvima spominju se Graševina slavonska, Plavac dalmatinski, Malvazija istarska, Dalmatinsko bijelo vino itd.
U Hrvatskom saboru za sutra popodne najavljen je sastanak čelnika koalicijskih stranaka s predstavnicima klubova na kojemu bi se trebalo razgovarati o sudbini predloženog zakona o jednokratnom porezu na imovinu, odnono zakona o kaznenom porezu za tajkune.
Taj je prijedlog na dnevnom redu tekuće sjednice, no nepoznato je kad će Sabor o njemu raspravljati. Njegovo ´mirovanje´, dio je javnosti iščitao kao izostanak potpore u koaliciji, no šefovi koalicijskih stranaka u ponedjeljak su to odlučno odbacili i poručili javnosti da koalicija stoji iza tog zakona.