Ruski predsjednik Vladimir Putin četiri je godine uglavnom uspijevao zaštititi stanovništvo od ekonomskih posljedica rata u Ukrajini.
Tom je razdoblju sada došao kraj, piše Politico. Ukrajinski raketni i bespilotni napadi na ključnu energetsku infrastrukturu posljednjih su tjedana pretvorili rat, koji je za većinu Rusa bio tek manja neugodnost koju su mogli zanemariti, u neposrednu i sve ozbiljniju krizu s gorivom.
Kriza s gorivom diljem zemlje
Dvije trećine od 83 ruske regije sada prijavljuju probleme s opskrbom gorivom, što za milijune predstavlja izravnu neugodnost, a za mnoga poduzeća i neposrednu prijetnju održivosti poslovanja.
Situacija je posebno teška na Krimu, gdje su vlasti proglasile izvanredno stanje i zabranile svaku prodaju goriva. Turizam, ključan za gospodarstvo poluotoka u normalnim godinama, potpuno je propao.
Putin je prošlog tjedna bio prisiljen priznati problem te je pozvao svoje najviše dužnosnike u Moskvu kako bi pronašli rješenje. U javnosti pokušava prikazati krizu u optimističnom svjetlu.
Državnim medijima je rekao da "naravno, ti napadi na naše infrastrukturne objekte stvaraju probleme, to je očito", ali je ustrajao na tome da "određeni manjak" goriva nije "kritičan". Zatim je brzo prešao na tvrdnju da ruski napadi nanose mnogo veću štetu Ukrajini.
Prikrivanje stvarnog stanja
Stvarni razmjeri štete prikrivaju se, a Rusija je domaće cijene goriva dodala na popis ekonomskih podataka koje više ne objavljuje.
Mnogi Rusi, međutim, sami otkrivaju koliko je situacija loša. Društvene mreže preplavljene su snimkama vozača koji se svađaju oko benzina na benzinskim postajama ili čak divljaju kamionima kroz redove automobila koji čekaju na točenje.
Stvari su došle do točke da država koju je pokojni senator John McCain podrugljivo nazvao "benzinskom postajom koja se pretvara da je država" više nije ni benzinska postaja: Reuters je u srijedu izvijestio da će Indija, najveći inozemni kupac ruske sirove nafte, sada dio prerađene nafte izvoziti natrag u Rusiju.
Utrka dronova i servisera
Taj je uvoz potreban jer - prema nekim ruskim objavama na društvenim mrežama - Ukrajina namjerno gađa rafinerijska postrojenja, poput jedinica za katalitički kreking, koje Rusija ne može sama popraviti ni zamijeniti. To znači da se brzi kraj nestašicama goriva ne nazire. Jedinice za katalitički kreking služe za maksimiziranje prinosa komercijalno iskoristivih destilata iz sirove nafte.
"Količina benzina dostupna u Rusiji trenutačno ovisi o utrci između ukrajinskih dronova i ruskih servisnih timova", napisao je Sergej Vakulenko, analitičar s Carnegie instituta za međunarodni mir, u svojoj analizi.
"Ako se učestalost ukrajinskih napada održi, a šteta od svakog napada poveća, tada prednost prelazi na Kijev. To je ono što trenutačno vidimo."
Jedina dobra vijest za Kremlj jest da zemlja još uvijek ima dovoljno dizela, ključnog za kamione i poljoprivredne strojeve. Ipak, dužnosnici su nakon sastanka tijekom vikenda rekli da bi vlada kasnije ovog ljeta mogla uvesti zabranu izvoza kako bi osigurala opskrbu tijekom žetve. Izvoz zrakoplovnog goriva i benzina već je zabranjen.
Rastuće cijene i inflacija
Čak i kada je gorivo dostupno, problem su rastuće cijene. Cijene goriva u pravilu snažno utječu na opću inflaciju, a Ruska središnja banka upozorila je u zapisniku sa svog posljednjeg sastanka o monetarnoj politici u srijedu da će nedavni porast cijena vjerojatno imati dugotrajniji utjecaj nego što bi to bio slučaj u prošlosti.
Postojeći vladin sporazum s velikim naftnim kompanijama o ograničenju cijena mogao bi pomoći u održavanju niskih službenih cijena, no neslužbeni podaci ukazuju na porast prodaje goriva "na crno" po znatno višim cijenama, koje poduzeća moraju prebaciti na svoje kupce. Taj trend "stvara dodatne inflatorne rizike", priopćila je banka.
Takva su razmatranja bila ključan faktor u odluci banke da u lipnju smanji svoju ključnu kamatnu stopu za samo četvrtinu postotnog boda na 14.25 posto, i to u vrijeme kada su poduzetnici i mnogi u vladi tražili više.
Sukob na vrhu
Oprez guvernerke Središnje banke Elvire Nabiulline stvorio joj je mnogo neprijatelja u posljednje četiri godine, tijekom kojih je morala podići kamatne stope na 23 posto kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva. Sada kada se ukupna inflacija usporila na oko 5 posto, mnogi je optužuju da nepotrebno odugovlači.
German Gref, glavni izvršni direktor Sberbanka, najveće ruske banke za poslovanje s građanima, rekao je u utorak na sastanku dioničara da se gospodarstvo ohladilo i više nego dovoljno te da središnja banka treba brže smanjivati stope. Njih dvoje sukobili su se na panel raspravi na konferenciji u Moskvi u srijedu.
Nabiullina je izjavila da je "kategorički protiv" bržeg smanjenja stopa, navodeći da bi takav "eksperiment na vlastitoj zemlji" doveo do naglog porasta inflacije, pa čak i do stagflacije. "Pa, vidjet ćemo", odgovorio je očito neuvjereni Gref, na što se publika nasmijala.
Rat kao uzrok problema
Ova razmjena mišljenja znakovita je jer je Gref godinama bio šef Nabiullinoj u ministarstvu gospodarstva, a oboje su služili kao protuteža odvažnijim članovima vlade kojom još uvijek uvelike upravlja filozofija špijuna iz sovjetske ere.
No, u jednom ključnom pogledu, Gref i Nabiullina ostaju na istoj strani. Oboje su bili dovoljno hrabri da rat izravno povežu s rastućim ekonomskim problemima s kojima se Rusi sada suočavaju.
"Vjerujem da nas sve brine ista stvar", rekao je Gref u utorak. "Mislim da u zemlji ne postoji osoba koja ima ikakve druge brige osim brzog završetka neprijateljstava. To je očito."
S druge strane, Nabiullina je navodno ponudila ostavku nekoliko tjedana nakon početka invazije zbog dubokih dvojbi oko rata, no Putin ju je odbio.
Od tada se, s oprezom svojstvenim središnjem bankaru, ograničila na upozorenja da proračun, i sve veći jaz između rashoda i poreznih prihoda, riskira daljnje poticanje inflacije. Tu je liniju, međutim, gurala sa sve većom hitnošću tijekom prošle godine, dok je Rusija trošila svoje rezerve i sve se više oslanjala na zaduživanje za financiranje rata.
Nakon golemog povećanja u prvoj polovici 2026. godine, vojni i tajni izdaci sada čine gotovo polovicu ukupne državne potrošnje, prema Janisu Klugeu, analitičaru Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
Likvidna imovina u Fondu nacionalnog blagostanja, koji je izvorno uspostavljen za ublažavanje utjecaja promjena cijena nafte na gospodarstvo, u međuvremenu je pala s oko 7 posto BDP-a početkom 2022. na samo 1.7 posto BDP-a u travnju. Drugim riječima, Putinu ne ponestaje samo goriva.