Uzelac je rekao kako stanje prostornog planiranja i arhitekture u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini, ali da je za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, primjerice Slovenije i Mađarske, napravljeno puno, a ostalo je nezamijećeno. Hrvatski sabor donio je nacionalnu strategiju i program prostornog uređenja, a na drugom čitanju u Saboru je novi zakon o prostornom uređenju koji predstavlja dogradnju postojećeg kojim će se ukinuti lokacijske dozvole jer će se to pitanje uređivati prostornim planovima županija.
Hrvatska je u izgradnji vrlo složenog decentraliziranog sustava prostornog uređenja učinila veliki korak, rekao je Uzelac, dodajući da su sve županije donijele prostorne planove koji su neka vrsta zakonodavne ovlasti.
Od ukupno 546 općina, prostorne je planove donijelo njih 65, te 24 grada. Prostorne planove izrađuje 247 gradova i općina, dok 109 jedinica lokalne samouprave još nije niti započelo izradu prostornih planova, rekao je Uzelac.
Naveo je da je najviše problema s Požeško-slavonskom županijom.
Prostorni planovi su preduvjet bilo kakvog prostornog razvitka, a tamo gdje ih nema otvoren je prostor za manipulaciju i devastaciju prostora, istaknuo je.
Naveo je da planovi moraju biti maksimalno dostupni javnosti, kako bi budući investitori unaprijed znali što je u prostoru planirano, i izbjegla se manipulacija informacijama koja je danas na djelu, jer su planovi dostupni samo nekima.
Uzelac se založio i za potrebu zadržavanja državne kontrole u prostornom uređenju, posebice na obalnom području, smatrajući da se ne radi o centralizaciji države u prostornom planiranju.