´Glavnog tajnika Vijeća Europe izvijestio sam o hrvatskoj aplikaciji za punopravno članstvo u EU, a upravo se suradnja s VE pokazala kao jedan od najznačajnijih mehanizama za sve tranzicijske zemlje koje su se upravo preko suradnje´ s tom organizacijom pripremale za ispunjenje uvjeta za članstvo u EU, rekao je nakon razgovora Picula.
On je izrazio nadu da bi sadašnji proces post-monitoringa nad Hrvatskom mogao biti ukinut u svibnju kada će Hrvatska ugostiti predstavnike najstarije europske političke organizacije.
Picula je svog gosta upoznao s usvajanjem ustavnog zakona o zaštiti manjina i zakona o HRT, te ga informirao o stanju povratka izbjeglica i prognanika, povratku imovine te o hrvatskoj suradnji s ICTY-em.
Hrvatska, rekao je Picula, veliku važnost poklanja i regionalnoj suradnji, o čemu svjedoče i predstojeći sastanci šefa hrvatske diplomacije s ministrima vanjskih poslova svih zemalja koje sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruživanja.
´To je još jedan jasan dokaz da hrvatska aplikacija za EU nikako ne znači naše odvajanje od jugo-istoka Europe´, kazao je Picula.
´Mislim da je Hrvatska na dobrom putu pune integracije u europske strukture´, rekao je Schwimmer te istaknuo da Zagreb sada mora odigrati i vrlo aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji, podsjetivši da se u ´novoj europskoj strukturi sva važna pitanja neće moći rješavati na najvišim razinama´.
Sve zemlje regije moraju u potpunosti surađivati s Haškim sudom, a kada se u tu suradnju Beograda uvjere sve članice VE bit će uklonjena i posljednja prepreka za ulazak Srbije i Crne Gore u VE, rekao je Schwimmer.
Picula i Schwimmer razgovarali su i o iračkoj krizi te zaključili da još uvijek nisu iskorišteni svi diplomatski napori za mirno rješenje tog pitanja.