Premijer nije govorio o pojedinostima reforme, tek je podsjetio kako joj je cilj dobiti organiziraniju i manju upravu i stručnije kadrove.
Državna uprava sada, uključivo vojsku i policiju, ima oko 90.000 zaposlenika, 15.000 manje od kada sadašnja Vlada obnaša vlast.
Po neslužbenim obavijestima iz Banskih dvora ključ reforme je razdvojiti političke od profesionalnih dužnosti, pa bi u ministarstvima, primjerice, političku dužnost imao samo ministar i savjetnici, broj kojih bi ovisio o veličini ministarstva. Najvišu stručnu dužnost u ministarstvu obnašao bi državni tajnik. Ministarstva bi zadržala zakonodavni i strateški dio poslova, a izvršni bi se prepustili u agencije, okvirni broj kojih još nije poznat.
Reforma hrvatske državne uprave rađena je po uzoru na reforme u nekoliko zemalja, primjerice Švedskoj, Danskoj, Irskoj.
Banski dvori su planirali da reformsku koncepciju ocijene "petorica", nakon toga Vladin uži ured i sama Vlada. Mišljenje će se tražiti i od oporbe jer, ističe dužnosnik iz Banskih dvora, cilj je osigurati stabilnu državnu upravu koja se neće mijenjati sa svakom promjenom vlasti.
Kad dobije "zeleno svjetlo", reformska bi se koncepcija zakonodavno razradila, a potrebne bi zakone donio sadašnji saziv Hrvatskog sabora.