Prvi predsjednik Franjo Tuđman, vlada demokratskog jedinstva i branitelji bili su ključni u procesu osamostaljivanja Hrvatske početkom 1990-ih, no kasnije su ih obilježile nagla privatizacija i zaostajanje u razvoju demokracije, rečeno je danas na konferenciji "35 godina samostalne Hrvatske".
Konferenciju "35 godina samostalne Hrvatske: znanost, demokracija i budućnost" organizirali su Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i portal ideje.hr. Prvi panel bio je posvećen 1990-im godinama, čiji su početak obilježile demokratske promjene, Domovinski rat, stjecanje nezavisnosti i međunarodnog priznanja.
"Da nije Franjo Tuđman pobijedio na izborima prilikom osnivanja HDZ-a i na prvim višestranačkim izborima, ne bi bilo samostalne Hrvatske. Međutim, on je imao psihologiju komunističkog nacionalista. Da nije, Hrvatska bi postala prava demokratska država puno prije nego što je to postala i puno bi prije bila primljena u Europsku uniju", rekao je jedan od osnivača HSLS-a Božo Kovačević.
"Cjelokupni obavještajni državni aparat koristio se radi onemogućavanja rada HSLS-a"
Kovačević je u to vrijeme bio i glavni tajnik stranke koja je nakon parlamentarnih izbora 1992. postala druga najjača stranka u državi. "Od tog trenutka, cjelokupni obavještajni državni aparat koristio se radi onemogućavanja rada HSLS-a i vrbovanja ljudi unutar HSLS-a za potrebe HDZ-a. Time je rukovodio Ivić Pašalić. To je bilo naličje hrvatske demokracije", ustvrdio je Kovačević.
Bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku Mate Granić istaknuo je da bez predsjednika Tuđmana, vlade demokratskog jedinstva i hrvatskih branitelja, danas ne bi bilo samostalne Hrvatske. Agresiju na Hrvatsku naveo je kao glavni motiv ulaska u politiku.
"Kao potpredsjednik vlade demokratskog jedinstva, bio sam zadužen za informiranje stranaka koje su bile u toj vladi o tome što radimo i koji su nam planovi. Na svakom su sastanku bili Ivica Račan i čelnici ostalih stranaka. To su bili odlični sastanci koji su tekli bez problema", rekao je Granić govoreći o svojim iskustvima iz tog turbulentnog razdoblja.
"Stagnirali smo u obrazovanju"
Hrvatska je prošla veliki put, dodao je Granić, ona je danas stabilna demokratska država, članica Europske unije i NATO saveza, eurozone, Schengena, uskoro i OECD-a. Potpredsjednica vlade u mandatu Ivice Račana Željka Antunović napomenula je da je Hrvatska imala nesreću u tome što je odmah nakon demokratskih promjena uslijedio rat koji nikada nije pogodan za razvoj demokracije.
Za razvoj demokracije u zemlji bez demokratske prošlosti, najvažnijim čimbenikom smatra obrazovanje. "Hrvatska je u 35 godina u mnogim stvarima napredovala, ali kada je riječ o obrazovanju, koje za posljedicu ima jačanje demokracije, tu smo čak stagnirali", ustvrdila je Antunović.
Bivši predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić devedesete pamti i po nagloj pretvorbi i privatizaciji, provedenoj pod pritiskom međunarodnih financijskih institucija, uslijed koje su mnogi građani ostali bez radnog mjesta.
"Živjeli smo demokraciju"
"Vi ste u zemlji morali imati ekonomistu velikih dimenzija kao Slovenci, oni su imali Jožu Mencingera. On je u slovenskoj skupštini rekao da samo bedak može misliti da će netko tko dobije tvornicu za jedan tolar o njoj brinuti i njome odgovorno upravljati. Zato su njihovi problemi bili puno blaži nego naši", ocijenio je.
Mirovna aktivistkinja i utemeljiteljica zaklade Solidarna Marina Škrabalo ocijenila je 1990-e kao izrazito produktivno razdoblje, unatoč raznim metodama potiskivanja medijskih sloboda te prostora za građansku hrabrost i pluralizam.
"To je bilo doba nacionalne mobilizacije i homogenizacije, ali smo istodobno imali prostore žive demokracije. Živjeli smo demokraciju tako što je iz ničega nastala velika platforma mirovnih, ženskih, ljudskopravaških inicijativa širom Hrvatske", naglasila je Škrabalo.