Ovogodišnji srpanj u najvećem dijelu Hrvatske ekstremno topao

SREDNJE mjesečne temperature zraka u srpnju u cijeloj su Hrvatskoj znatno više od tridesetogodišnjeg prosjeka izmjerenog od 1961. do 1990., pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperaturna odstupanja od prosječne temperature kretala su se od plus 1 Celzijeva stupnja u Osijeku do plus 3 stupnja u Gospiću i Senju. U Zagrebu je tako srednja mjesečna temperatura prošli mjesec bila viša za 2,9 Celzijeva stupnja od tridesetogodišnjeg srpanjskog prosjeka, koji izmjeren na Griču iznosi 21,3 stupnja.

Split je svoj srpanjski prosjek od 25,4 Celzijusa premašio za 2,5 stupnja, a u Hvaru je bilo toplije za 2,4 stupnja od prosječnih 24,8 Celzijevih stupnjeva.

Zbog takvih odstupanja od prosjeka smatra se da je u najvećem dijelu Hrvatske protekli mjesec bilo ekstremno toplo.

Prema mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda samo je na području Slavonije bilo toplo i vrlo toplo, a u kategoriju vrlo toplo spada i Zavižan, Karlovac i Knin.

Količine oborina u srpnju su bile manje od prosjeka na svim promatranim hidrometeorološkim postajama u Hrvatskoj, osim u Bjelovaru, Splitu i Šibeniku, gdje je zabilježeno više oborina od srpanjskog prosjeka.

U Zadru je tako palo 3 posto prosječnih količina oborina, u Senju 7 posto, Poreču 61 posto, Osijeku 92, a u Zagrebu 75 posto.

U većem dijelu Hrvatske bilo je sušno ili vrlo sušno, a normalne oborinske prilike bile su u istočnoj Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i dijelu srednje Dalmacije, navodi se u analizi klimatskih anomalija koju je objavio Državni hidrometeorološki zavod.