SVJETSKI dan Astme obilježio se na Trgu Petra Preradovića u organizaciji farmaceutske kompanije GlaxoSmithKline te u suradnji s Dječjom bolnicom "Srebrnjak", Poliklinikom za bolesti dišnog sustava, Klinikom za plućne bolesti "Jordanovac" i udrugom Asmal (udruga za osobe s dišnim tegobama i alergijama).
Cilj obilježavanja Svjetskog dana astme je podizanje svijesti javnosti o bolesti od koje boluje više od 300 milijuna ljudi u svijetu, a prema podacima Globalne inicijative za astmu astmu (Global iniciative for asthma - GINA) procjenjuje se da bi do 2025. godine od astme moglo oboljeti još 100 milijuna ljudi.
U povodu obilježavanja svjetskog dana astme održale su se besplatne spirometrije za djecu , a liječnici Dječje bolnice Srebrnjak održali su edukativno predavanje "Astma škola za djecu" koje na djeci razumljiv način govori o kontroli astme.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana astme je "Nedostignuti ciljevi u kontroli astme". GINA je odabrala ovu temu kako bi podjednako privukla pažnju zdravstvenih stručnjaka, vlada i bolesnika na potrebu liječenja i kontrole astme. U mnogim područjima u svijetu, nedostignuti ciljevi u kontroli astme dovode do slabije kontrole astme i povećavanju opsega ove bolesti.
Kontrola astme omogućava bolesnicima normalan i aktivan život koji ne prekidaju napadaji astme i hitni posjeti liječniku, međutim zbog nedostignutih ciljeva u kontroli astme još uvijek, primjerice u Zapadnoj Europi jedna od četiri osobe s astmom bude hospitalizirana tijeku jedne godine.
Događanje je vodila je Ivana Plechinger, koja i sama boluje od astme i ne dopušta da joj bolest kontrolira život. Događanju su prisustvovali i gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Dr. Zvonimir Šostar i Dr. Renato Mittermayer, pomoćnik ministra zdravstva i socijalne skrbi.
Astma je kronična plućna bolest za koju su karakteristični periodični problemi s disanjem i simptomi poput pomanjkanja daha, teškog disanja, stezanja u prsima i kašlja. Tijekom normalnog disanja zrak slobodno struji u i iz pluća.
Međutim, kada astma nije pod kontrolom, zračni putovi pluća su zadebljani, nateknuti i upaljeni. Zračni putovi postanu preosjetljivi na promjene u okolini te vrlo lako može doći do napadaja astme. Tijekom napadaja astme, obloga zračnih putova natekne, mišići oko zračnih putova se stegnu, a sluz začepi sitne zračne putove u plućima, otežavajući disanje.
Simptomi astme variraju iz sata u sat i uglavnom su teži tijekom noći i u ranim jutarnjim satima. Težina astme također se razlikuje od pojedinca do pojedinca.
Čimbenici koji mogu potaknuti napadaj astme (ponekad se nazivaju “pokretačima”) obuhvaćaju udahnute alergene (poput sitnih čestica prašine, peludi i alergena mačjeg i psećeg porijekla), duhanski dim, zagađeni zrak, vježbe, snažne izraze emocija (poput plača ili snažnog smijeha), kemijske iritante i određene lijekove (aspirin i beta-blokeri).
Iako astmu nije moguće izliječiti, moguće je provoditi uspješnu terapiju. Istraživanje je pokazalo da uz prikladnu terapiju gotovo svi pacijenti s astmom mogu postići i održati dobru kontrolu astme, a čime im je omogućeno pohađanje škole te sudjelovanje u poslu i drugim uobičajenim aktivnostima.