"Mislim da bi Slovenija što prije morala početi pomagati Hrvatskoj. Zato su hrvatske kritike opravdane. Sada se čak i Poljaci i Estonci zauzimaju za otvoreniju vanjsku granicu prema zemljama izvan EU-a, a to u Sloveniji nisam primijetila", izjavila je američka znanstvenica koja boravi u studijskom posjetu Mariboru i Ljubljani.
Ona je dodala da je ponašanje prema kojem se traže otvorene granice za proizvode, a zatvorene za ljude "dvostruki standard" na kojega je slovenska politika s pravom upozoravala, kad je pregovarala o uključenju u EU, pa bi to morala uvažavati i u odnosima s drugim državama jugoistočne Europe.
"Službena vanjskopolitička strategija Slovenije naravno govori da je Slovenija most između Europe i Balkana, no možda imaju pravo Bosanci kad kažu da je Slovenija prva otišla s Balkana, ali se i prva na njega vratila", pita se Lindstrom.
Uspoređujući slovenski i hrvatski nacionalizam, ona je rekla da su u Hrvatskoj "ljudi opsjednuti mišljenjem drugih o njima samima", a euroskepticizam nalazi svoje pobornike u desnoj politici.
U Sloveniji je, nastavila je, upravo obrnuto: euroskeptici su ljevičari, a slovensku samosvijest ne smanjuje mišljenje drugih.
"Pojednostavljeno govoreći, odnos Slovenaca i Hrvata je takav da Slovenci imaju kompleks superiornosti, a Hrvati kompleks inferiornosti. Meni je to poprilično zanimljivo. To vanjski promatrači koji nisu bili u Hrvatskoj ne vide", analizira slovensko-hrvatske komplekse Nicole Lindstrom.
(Hina) fl nab