Proizvođačima, navode analitičari PBZ-a, je u ovoj godini veliki problem izazvala slaba potražnja. Uz slab rast cijena na dvanaestomjesečnoj razini, nezaposlenost i smanjenje realnih dohodaka potrošača, proizvođači nisu uspjeli na kupce prevaliti teret višeg PDV-a i povećanih cijena energije.
Prosječna inflacija bi se nagodinu trebala kretati između 2,5 i tri posto, a uz povećane troškove, poskupljenje plina, eventualni rast cijena ostalih komunalnih usluga, kao i ukidanje nulte stope PDV-a (iako napominju da ona vjerojatno neće biti ukinuta u izbornoj godini), ostaje pitanje kako će se trgovci i proizvođači nositi s troškovima.
Zbog svih tih razloga, analitičari PBZ-a očekuju izraženiji rast cijena, kojemu će protutežu davati nezaposlenost i očekivano održavanje stabilnosti tečaja kune.
Rast potrošačkih cijena u eurozoni bi trebao iznositi 1,7 posto, iako je moguće da on bude i veći, posebno zbog rasta cijena energije, kao i uvođenja daljnjih poreznih opterećenja, uglavnom PDV-a, u mnogim europskim zemljama. S druge strane, rizik ublažava smanjena vjerojatnost daljnjeg rasta cijena nafte, koje bi se trebale kretati oko prosjeka od 83 dolara po barelu.