Banac je najavio da će BiH predložiti uređenje tog ilegalnog odlagališta, u kojemu je više od 400 tona loživog ulja, baterija i drugog opasnog otpada. Ustvrdio je da su u tijeku rata na to mjesto bacana čak i ljudska tijela.
Uređenje Rudničkog kopa u interesu je i Hrvatske i BiH, rekao je Banac.
Dodao je kako Hrvatska želi da se taj problem ukloni jer dolinu Neretve planira proglasiti parkom prirode, a već je sada, kao močvarno tlo, zaštićena Ramsarskom konvencijom. Ministar je ustvrdio da je Njemačka spremna poduprijeti uređenje Rudničkog kopa u Vihovićima otpisom dijela duga BiH. Procjenjuje se da uređenje stoji 12 do 16 milijuna eura, a BiH Njemačkoj duguje ukupno 40 milijuna eura, rekao je.
Banac je naveo da je Rudnički kop počeo raditi 20-ih godina 20. stoljeća, a od kraja 50-ih služio je kao ilegalno odlagalište, koje se rabi i danas.
Pomoćnik ministra Roko Andričević na pitanje novinara kazao je da Hrvatska proizvede 250 do 300 tisuća tona opasnog otpada na godinu. Upitan koliko se od toga izveze, jer u Hrvatskoj nakon zatvaranja spalionice PUTO više nema nijedne spalionice opasnog otpada, odgovorio je da je nakon zatvaranja PUTO-a od kolovoza 2002. do 1. siječnja ove godine potpisao dozvole za izvoz 24.000 tona opasnog otpada.
Izvijestio je i da Ministarstvo zaštite okoliša razgovara s Ministarstvom javnih radova o izgradnji moderne spalionice opasnog otpada u Hrvatskoj. Spalionica bi se gradila državnim poticanim sredstvima međunarodnim natječajem i dodjelom koncesije, slično kao i drugi važni državni projekti, rekao je Andričević.
Podsjetio je da od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o otpadu, a da je prijedlog Strategije gospodarenja otpadom u Hrvatskom saboru.