JEDAN od osnivača glavnog palestinskog pokreta Fatah i bivši palestinski premijer Mahmud Abas prema svim će procjenama analitičara pobijediti na predsjedničkim izborima koji se u nedjelju održavaju u organizaciji palestinske samouprave.
Ispitivanja javnog mišljenja provedena prije izbora Abasu (69) daju veliku prednost pred ostalih šest kandidata.
Abas, poznat kao Abu Mazen, osnovao je Fatah 1964. godine zajedno s Arafatom i drugim palestinskim dužnosnicima. Dugogodišnji suradnici Abas i Arafat bili su ipak vrlo čudan par.
Arafat, obučen u vojnu uniformu s vječnom kefijom, svojim zaštitnim znakom, na glavi i pištoljem za pasom, bio je revolucionarni čelnik. Abas je s druge strane uvijek nosio zapadnjačka poslovna odijela i smatrao se pacifistom.
Abas je govorio protiv militarizacije palestinskog ustanka protiv Izraela, tvrdeći da raspodjela snaga u regiji ne dozvoljava Palestincima da protiv Izraela upotrijebe oružje. Iz tih razloga, on se zalagao za mirno rješenje desetljećima dugog izraelsko-palestinskog sukoba. Činjenica je da je Abas još sedamdesetih godina prošlog stoljeća - kada je to bila zabranjena tema među Palestincima - zalagao za otvaranje prema Izraelcima te lobirao za održavanje pregovora s izraelskim mirovnim strujama.
Njegov mirotvoran pristup došao je na svjetlo dana potpisivanjem tzv. Sporazuma iz Osla 13. rujna 1993. kada je Abas tajno nadgledao sklapanje tih sporazuma, i kasnije 1995. potpisivanjem Privremenih mirovnih sporazuma s Izraelom koji su utrli put povratku Palestinske oslobodilačke organizacije na autonomna palestinska područja.
Iako nije podijelio dobivanje Nobelove nagrade za mir, koju su dobili izraelski premijer Yitzhak Rabin i ministar vanjskih poslova Shimon Peres, te Jaser Arafat, on je ostao vjeran miru i pregovorima.
Abas je 1935. rođen u Safedu, tada na sjeveru Palestine a danas na sjeveru Izraela, a svoj je rodni grad napustio zajedno s obitelji nakon prvog arapsko-izraelskog rata 1948. te prebjegao u Siriju.
Na sveučilištu u Damasku studirao je pravo, a kasnije je doktorirao u Moskvi na temu cionizma. Živio je i radio u Kataru, gdje i danas posjeduje obiteljski posao.
Abas je tijekom godina obavljao niz visokih funkcija u palestinskoj samoupravi, a u ožujku 2003. postao je prvi palestinski premijer u povijesti, nakon što je Arafat podlegao međunarodnim pritiscima da svoju vlast podijeli s nekim tko je prihvatljiviji Izraelu i Zapadu.
U svojstvu premijera prihvatio je međunarodni mirovni plan, tzv. "mirovne smjernice", koji je dao okvir za moguće konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Ali Abas nije dugo izdržao na položaju premijera - podnio je ostavku manje od šest mjeseci nakon svog imenovanja, ljutito optužujući Arafata i Izrael jer nisu ništa učinili kako bi mu pomogli u otklanjanju prepreka na putu prema miru.
Iako je napustio položaj premijera i središnji odbor Fataha, te se indirektno udaljio od Arafatove i palestinske politike, Abas se punim snagama vratio na scenu kada se Arafat ozbiljno razbolio prošlog listopada te je preuzeo svoje bivše dužnosti u Fatahu i PLO-u.
Nakon što je Arafat 11. studenoga prošle godine proglašen mrtvim, Abas je izabran za predsjednika izvršnog odobra PLO-a te kasnije postao jedini kandidat Fataha za palestinske predsjedničke izbore.