Odluka o tome jesu li države nasljednice spremne na ubrzanje procesa podjele vidjet će se, najavljeno je, na idućem sastanku koji se polovicom rujna održava u Beogradu.
Kako je priopćeno nakon sastanka bilo je riječi i o podjeli umjetničkih djela iz zgrada koja je bivša jugoslavenska diplomacija imala u najmu, ali ne u vlasništvu, pa njihova podjela nije predviđena bečkim sporazumom o sukcesiji. Radi se o, na primjer, rezidencijama i zgradama u Trstu, Grazu i Strasbourgu, no točan broj umjetničkih djela koja se nalaze u tim prostorima još nije poznat. Inače, umjetnički predmeti iz jugoslavenskih predstavništava u inozemstvu iz popisa po bečkom sporazumu dijele se prema tome odakle je njihov autor.
Problem podjele stotinjak zgrada bivše jugoslavenske diplomacije u inozemstvu - iako je ključ podjele dogovoren - jest u tome da svaka sljednica ima pravo na podjelu zgrada po tom ključu i u okviru pojedinih zemljopisnih regija, što je teško ostvariti, pa je proces raspodjele započet prije godinu i pol dana spor i kompliciran.
Na prvom radnom sastanku potkraj 2001. godine donesena je odluka o preuzimanju pet zgrada jugoslavenskih veleposlanstava, pa je Hrvatska dobila zgradu u Parizu, Slovenija zgradu u Washingtonu, Srbija i Crna Gora veleposlanstvo u Parizu, a BiH londonsko veleposlanstvo.