Budući da su atmosfera i svjetska mora u stalnoj međusobnoj interakciji, na mogućnost mora da zadrži odloženu količinu ugljičnoga dioksida utjecat će i promjena klime. Međutim, teško je procijeniti utjecaj odlaganja ugljičnoga dioksida u more na zaustavljanje zagrijavanja zbog nedovoljnih podataka o ciklusu toga plina u oceanima.
Atul Jain, profesor atmosferskih znanosti i njegov student Long Cao sa Sveučilišta Illinois u mjestu Urbana-Champaign izradili su model međusobnog utjecaja atmosfere i oceana te ciklusa ugljika kako bi proučili mogućnost zadržavanja ugljika u oceanima nakon izravnog ubrizgavanja ugljičnoga dioksida u oceane na različitim mjestima i na različitim dubinama.
Promjena klime, otkrili su, ima velik utjecaj na sposobnost oceana da zadrže ugljični dioksid, a to se najbolje vidi na primjeru Atlantskoga oceana, koji bi zadržao više toga plina nego u slučaju ubrizgavanja na istoj dubini u Tihome ili Indijskome oceanu.
Buduće klimatske promjene mogle bi utjecati na apsorbiranje ugljičnoga dioksida u oceanima, a i na same cikluse protoka tih plinova, smatra profesor Jain.
S povećavanjem temperature površine mora, smanjuje se gustoća vode čime se smanjuje i mogućnost oceana da upija ugljični dioksid. Zbog toga u atmosferi ostaje više ugljičnoga dioksida, čime se povećava problem zagrijavanja atmosfere. Smanjen protok u oceanima smanjuje i njihovo miješanje, čime se smanjuje isparavanje ugljika ubrizganoga u dubine oceana, a takav je proces najvidljiviji u Atlantskome oceanu.
Ubrizgavanje ugljičnoga dioksida u dubine oceana nije dugoročno rješenje, jer će on prije ili poslije opet izroniti na površinu i otići u atmosferu, pa se svakako mora utvrditi u kojemu će oceanu i na kojemu mjestu klimatske promjene biti najmanje izražene, kako bi učinak bio što dugotrajniji.
Jain i Cao svoje će istraživanje predstaviti na sastanku Američkoga geofizičkog društva koji se održava u San Franciscu od 6. do 10. prosinca.