Glasila, dakako, nagađaju tko će dobiti najviše glasova i tko je "papabile", odnosno mogući Papa. Spominje se, tako, da bi u prvom glasovanju njemački kardinal Jospeh Ratzinger mogao dobiti oko 35 glasova, a talijanski kardinal Carlo Maria Martini oko 20. Da bi netko bio izabran za Papu treba dobiti 77 glasova. Ako se do petka 22. travnja, dakle u 13 glasovanja ne bude izabrao Papa, kardinali će imati dan pauze za razmišljanja i molitve. Glasovanje će se nastaviti sve do 34. dana uz neke pauze (neće se održati drugo poslijepodnevno glasovanje), a onda će se odlučiti da li će se i dalje tražiti dvotrećinska većina ili će se Papu izabrati sa 50 posto plus jedan glas, ili pak "drugim krugom" izbora između dvojice kardinala koji su dobili najviše glasova.
Za izbor Wojtyle, u listopadu 1978. bilo je potrebno osam glasovanja, a njegov prethodnik Luciani je bio izabran u četvrtom glasovanju. Pretpostavlja se da će za izbor prvog pape trećeg tisućljeća biti potrebno oko osam glasovanja. Osim Ratzingera i Martinija u prvom bi glasovanju mogli dobiti pokoji glas i Sodano, Re, Ruini, Tettamanzi, Scola, Sch?nborn, Policarpo. To bi, drže analitičari, bili zapravo pokušaji spoznavanja namjera pojedinih kardinala i skupine kardinala, a nakon toga će započeti pravo glasovanje.