Kad tome dodamo ono što je dosad bilo pod nadzorom, možemo reći da Hrvatska nadzire 60 tisuća četvornih kilometara morske površine što je veličina i kopnenog dijela RH", dodao je.
U nastavku je ministar Kalmeta rekao da će ta Koordinacija raditi šest mjeseci, a nakon toga vidjeti šta sve treba učiniti, korigirati ili poboljšati, te nakon toga vrlo brzo, u roku od mjesec ili dva, Ministarstvo mora će predložiti Vladi, a Vlada Saboru zakon o obalnoj straži čije će sjedište biti negdje na Jadranu. Stoga je, rekao je Kalmeta, ova Koordinacija prethodnica obalne straže.
Upitan u nastavku o reakcijama Sindikata ribara koji kaže da je riječ samo o kozmetičkim promjenama, s obzirom ma to da Slovenija i Italija i dalje imaju pristup ribolovno-ekološkoj zoni, ministar Kalmeta je odgovorio: "To nije kozmetika, to je ozbiljan posao".
"U Koordinaciju je", istaknuo je, "uključeno osam ministarstava, uključujući MORH i MUP. Brodovi Italije i Slovenije se isključuju iz režima ribolovno-ekološke zone do svršetka pregovora o ribarstvu. Jasno, ako njihovi brodovi plove pod zastavama zemalja EU, za njih ne vrijedi režim. Ali ako plove pod zastavama nekih drugih zemalja, režim će za njih vrijediti kao i za sve ostale. Ovom Koordinacijom dobit ćemo kvalitetniji i ekonomičniji nadzor".
"Na jednom brodu bit će sve službe koje mogu i trebaju reagirati, a ne kao dosad kad je Lučka kapetanija bila na jednom, a policija na drugom brodu. Dakle, imat ćemo bolji i brži nadzor našega mora. Ovo je veliki iskorak i početak obalne straže", istaknuo je Kalmeta.
Upitan na kraju o incidentima u Savudrijskoj vali, ministar Kalmeta je rekao da je riječ o političkom pitanju. Ali ono što vrijedi za Koordinaciju i službe koje će nadzirati ribolovno-ekološku zonu, to je polovica Piranskog zaljeva. To je, istaknuo je ministar Kalmeta, granica nad kojom ćemo apsolutno provoditi ove mjere.