"To je, mogli bismo reći, preslika političkog dijaloga s EU, s izraženom vojnom komponentom", rekao je za Hinu službeni izvor koji je želio ostati anoniman, istaknuvši pritom kriterije poput procesa demokratizacije, reforme pravosuđa, povratka izbjeglih i raseljenih te suradnju s ICTY-em.
Kako se od svake zemlje koja sudeluje u MAP-u očekuje da podnese Godišnji nacionalni program (ANP) o mjerama koje kani poduzeti za moguće buduće članstvo, očekuje se da će susret u Bruxellesu biti prilika za raščlambu hrvatskog ANP-a, podnešenog u listopadu prošle godine. ANP predstavlja osnovu na temelju koje se prati napredak i pruža dodatna potpora.
Prema najavama, nakon kraćeg bilateralnog susreta hrvatskog izaslanstva s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom, slijede razgovori u Sjevernoatlantskom vijeću (NATO-Hrvatska, 19+1, stalne članice Saveza i zamlja partner).
Robertson je prilikom posjeta Hrvatskoj 31. ožujka ponovio da NATO i dalje gaji politiku "otvorenih vrata", ohrabrivši provedbu ključnih reformi. Posebice je tom prilikom istaknuo nužnost u ostvarenju napretka na području preustroja oružanih snaga, zaštite manjina, povratka izbjeglica i suradnje s Haškim sudom.
"Hrvatski su izgledi vrlo dobri ako budete odgovarali na izazove...a drugi aspiranti Hrvatsku na tom putu neće usporavati", rekao je tada u Zagrebu Robertson.
No, tom se prilikom nije htio igrati datumima mogućeg prijema Hrvatske u NATO, ocijenivši da još nismo u toj fazi. Gotovo istovjetnu ocjenu o mogućem ulasku u EU 2007., zajedno s Rumnjskom i Bugarskom, Hrvatska je dobila u utorak u Ateni, kada je grčko predsjedništvo EU izjavilo da je "prerano raspravljati o trećem ili četvrtom koraku u procesu pridruživanja".
(Hina) vk nab