Iran je u subotu pogubio mladu ženu koja je tvrdila da je muškarca ubila u samoobrani pri pokušaju seksualnog napada. U odvojenom slučaju, vlasti su drugoj ženi izrekle deset smrtnih kazni zbog ubojstava starijih muškaraca s kojima je sklapala brakove. Marzieh Nieri, stara 23 godine, pogubljena je u zoru u središnjem zatvoru u Kazvinu, piše Euronews.
Organizacija Iran Human Rights navodi da je Nieri s tek 17 godina bila prisilno udana pod pritiskom obitelji. Događaj koji je doveo do njezine osude zbio se u listopadu 2021., kada je imala 18 godina.
Na suđenju je izjavila da ju je jedan od suprugovih poslovnih partnera u alkoholiziranom stanju pokušao napasti. U samoobrani ga je ranila kuhinjskim nožem. U istom sukobu ubijen je i njezin suprug. Nieri se sama predala policiji četiri dana kasnije, nakon što je pronašla sklonište kod brata.
Sud je odbacio njezinu tvrdnju o samoobrani. Obitelji žrtava zatražile su primjenu *qisasa* - kazne odmazde po načelu "oko za oko" u pravnom sustavu Islamske Republike - pa je osuđena na smrt. Prema podacima organizacije Iran Human Rights, to je najmanje četrnaesto pogubljenje žene u Iranu od početka 2026. godine.
Porast broja pogubljenja žena
Ova smaknuća događaju se u vrijeme naglog porasta broja pogubljenih žena u zemlji. Američko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je u Iranu tijekom 2025. godine pogubljena najmanje 61 žena.
To je najveća brojka u posljednjih 25 godina i predstavlja porast od oko 70 posto u odnosu na godinu ranije. U izvješću se navodi da Iran prednjači pred svim ostalim zemljama po broju izvršenih smrtnih kazni nad ženama.
Ubojstvo supruga ili partnera jedan je od najčešćih razloga zbog kojih se žene u Iranu suočavaju sa smrtnom kaznom. Organizacija Iran Human Rights ističe da je najmanje 21 žena pogubljena prošle godine bila osuđena na *qisas* zbog ubojstva supruga ili zaručnika.
Udruge za prava žena upozoravaju da su mnoge od tih žena godinama trpjele obiteljsko nasilje. Naglašavaju da prisilni brakovi u ranoj dobi, ekonomska ovisnost, otežan pristup razvodu i slaba pravna zaštita ostavljaju ženama vrlo malo mogućnosti za izlazak iz nasilnih veza.
*Qisas* je pravno načelo izvedeno iz islamske jurisprudencije koje obitelji žrtve daje pravo tražiti pogubljenje ubojice ili prihvatiti novčanu naknadu, poznatu kao *diyya* ili "krvarina". Iranski sudovi mogu izvršiti smrtnu kaznu u takvim slučajevima samo uz izričit pristanak najbližih srodnika žrtve.
Serijska ubojica osuđena na deset smrtnih kazni
Istoga dana, pravosuđe u pokrajini Mazandaran objavilo je da je Kolthoum Akbari osuđena na deset smrtnih kazni po načelu *qisasa* za deset ubojstava. Slučaj protiv nje otvoren je u rujnu 2023. nakon sumnjive smrti 82-godišnjaka u Mahmoudabadu. Muškarac je preminuo samo nekoliko mjeseci nakon što je s Akbari sklopio privremeni brak.
Prijava njegove obitelji pokrenula je istragu koja je otkrila niz sličnih slučajeva. Akbari je nakon uhićenja priznala da je ubila više starijih muškaraca, od kojih je većinu namamila u privremeni brak. Vlasti su joj oduzele svu pokretnu i nepokretnu imovinu.
Obitelj jedanaeste žrtve, za čije je ubojstvo Akbari također proglašena krivom, nije tražila smrtnu kaznu, nego je odabrala financijsku odštetu. Istražitelji smatraju da je ukupan broj njezinih žrtava vjerojatno veći od 11.
Iran i smrtna kazna
Iran je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja i dalje masovno provodi smrtnu kaznu. Organizacije za ljudska prava zabilježile su najmanje 1639 pogubljenja u Iranu tijekom 2025. godine. To je najveći godišnji broj od 1989. i u prosjeku iznosi više od četiri pogubljenja dnevno.
Amnesty International navodi da je te godine samo 17 zemalja izvršavalo smrtne kazne, a Iran je na drugom mjestu, odmah iza Kine. Aktivisti upozoravaju da broj pogubljenja nastavlja rasti i u 2026. godini. Kao faktore koji povećavaju rizik od šire primjene smrtne kazne navode prosvjede diljem zemlje iz prosinca 2025. te ratno stanje sa SAD-om i Izraelom.
Organizacija Amnesty International protivi se smrtnoj kazni u svim slučajevima, bez obzira na vrstu zločina ili okolnosti. Smatraju je kršenjem temeljnog prava na život.