Taj režim rada treba se oslanjati na pretpostavku da će Milošević, kada fizički bude sposoban za to, "preuzeti vođenje svoga slučaja - birajući svjedoke koje će izvesti i ispitujući te svjedoke prije branitelja, obrazlagati podneske koje želi uložiti u procesu, iznijeti završnu riječ obrane te odlučivati o strategiji iznošenja svoje obrane", navodi se u odluci.
Žalbeno vijeće naglašava da bi se u praksi suđenje trebalo odvijati kao i kada je Milošević bio zdrav, no ako se ponovo vrate ozbiljne zdravstvene tegobe "nazočnost branitelja omogućit će nastavak suđenja i ako Milošević privremeno ne bude mogao sudjelovati".
Određivanje trenutka kada će ponovo doći do zamjene procesnih uloga, prepušteno je Raspravnom vijeću.
U obrazloženju odluke Žalbeno vijeće je naglasilo kako je pravo se brani sam jedno od temeljnih prava optuženog koje jamči čl. 21 Statuta ICTY-a i čl. 14. Međunarodne konvencije o građanskim i političkim pravima. To je pravo "neosporno, ali ne i strogo nepovredivo", napominje vijeće i navodi primjere ograničenja tog prava u pojedinim zemljama.
U konkretnom slučaju Raspravno vijeće može ograničiti to pravo "ako optuženikovo samozastupanje bitno i ustrajno opstruira pravilno i brzo odvijanje suđenja", ističe se u odluci. Vijeće upućuje i na slično ograničenje prava optuženika da mu se sudi u prisutnosti, predviđeno Pravilnikom ICTY-a, koji dopušta uklanjanje optuženika iz sudnice ako ometa suđenje.
U Miloševićevo ime žalbu su 23. rujna podnijeli britanski odvjetnik Steven Kay i njegova pomoćnica Gillian Higgins, koje mu je sud početkom rujna postavio za branitelje po službenoj dužnosti.
ICTY je postavljanjem branitelje htio izbjeći daljnje odgode i otezanje maratonskog suđenja Miloševiću, za kojeg su liječnici utvrdili da mu visoki tlak i hipetrofija srčane pretklijetke onemogućuju daljnje vođenje obrane.
No, odluka je izazvala bojkot svjedoka obrane koji su odbili doći u Haag sve dok se Miloševiću ne vrati pravo da se brani sam, što je rezultiralo novim prekidima i blokadom procesa.
Kay i Higgins su u 12 tjedana dokaznog postupka obrane uspjeli ispitati samo pet svjedoka, uz odbijanje optuženog da s njima na bilo koji način surađuje i daje im upute. Na kraju su odustali od daljnih napora i, prije odluke Žalbenog vijeća, prošloga tjedna zatražili da ih se razriješi dužnosti, o čemu još nije odlučeno. Milošević je opetovano tražio vraćanje prava da se brani sam.
Bivšem predsjedniku SRJ u Haagu se sudi od 12. veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja koje su srpske snage pod njegovim vodstvom počinile tijekom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu 90-ih godina.
Nastavak suđenja zakazan je za 9. studenoga.